Sarajevo – centar halal industrije u Evropi

U halal industriji Bosne i Hercegovine teškoj milijradu i po KM zaposleno je preko 8.000 radnika koji proizvode oko 5.000 proizvoda (Arhiva)

Međunarodni sajam halal industrije Sarajevo Halal Fair (SHF) 2018 koji će biti održan od 27.-29.09. 2018. godine u Centru Skenderija, okupit će na jednom mjestu halal proizvođače, distributere i kupce iz cijelog svijeta.

Sajam će omogućiti susrete regionalnih proizvođača halal proizvoda i pružalaca halal usluga iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Albanije sa velikim kupcima i distributerima iz Europske Unije, Saudijske Arabije, Turske, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Malezije, Indonezije i mnogih drugih tržišta.

„SHF predstavlja priliku cijeloj regiji za značajnije uključivanje u tokove jednog od najvećih rastućih tržišta na svijetu i stoga očekujemo nastup najpoznatijih prehrambenih brendova i pružatelja usluga u cilju promocije Republike Hrvatske kao Halal-friendly destinacije“, kazao je Aldin Dugonjić, rukovodilac Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj prilikom predstavljanja Sarajevo halal sajma u Zagrebu.

Malo je poznata činjenica da je Hrvatska jedina država unutar EU koja ima registrovan Halal standard i zavidan broj certificiranih kompanija sa halal proizvodima i uslugama.

Godine 2016., od 2. do 4.  novembra, Hrvatska je bila domaćin međunarodne manifestacije World Halal Day u povodu 100 godina institucionalnog priznavanja islama u Hrvatskoj.

Certificiranje halal kvalitete počelo 2006. godine

Proces certificiranja halal kvalitete na Balkanu je počeo 2006. godine u Bosni i Hercegovini, certificiranjem šest proizvođača hrane koji su predstavljali brendove izrasle iz tradicije.  Prvi halal certifikat za kompanije u Hrvatskoj, Agencija za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli dodijelila je 2007. godine u saradnji sa Islamskom zajednicom u Hrvatskoj. Tokom naredne tri godine, Agencija je certificirala 21 kompaniju, nakon čega je halal certificiranje preuzeo Centar kojeg je osnovala Islamska zajednica u Hrvatskoj.

Prvi halal certifikati na području Srbije dodjeljeni su 2008. godine, a u Crnoj Gori i Makedoniji halal certificiranje započeto je 2011. godine. Jedini certificirani halal proizvođač u Crnoj Gori je Franca iz Bijelog Polja, nažalost nedavno stradala u požaru, a u Makedoniji jedan od osam nosilaca halal standarda je MAMAS's koji proizvode ajvar. Oni su učestvovali na prvom Halal sajmu u Sarajevu 2013. gdje su uspostavili odlične kontakte sa distributerima. Od 2016. godine Agencija pruža usluge halal certificiranja samostalno ili u saradnji s drugim certifikacijskim kućama na području više zemalja Evropske Unije, gdje izdvajamo certificiranje jednog proizvođača mesa u Litvaniji.

Hrvatska kao Halal-friendly destinacija

U halal industriji Bosne i Hercegovine teškoj milijardu i po KM zaposleno je preko 8.000 radnika koji proizvode oko 5.000 proizvoda. Proizvodnja mesa i proizvoda od svježeg, prerađenog i suhog mesa zauzima najveći dio halal industrije u Bosni i Hercegovini.

Sličan trend prate i proizvođači u Hrvatskoj gdje su već godinama nosioci halal certifikata veliki proizvođači hrane Kraš, Vindija, Podravka.

Tim putem je krenula i dalmatinska kompanija DIM MES, proizvođač suhomesnatih proizvoda.

„Naša proizvodnja dimljenog i sušenog mesa prepoznatljiva je na hrvatskom tržištu. Bilježimo stalni rast i razvoj upravo zbog kvalitete naših proizvoda. Željeli smo da jedan od naših proizvoda, konkretno sušeni goveđi but dobije još jednu potvrdu kvalitete, koja se očituje kroz Halal standard.  Dobivanjem Halal certifikata omogućen nam je izlazak na svjetska tržišta, gdje želimo udovoljiti zahtjevima velikog broja ljudi muslimanske vjere, kojima je Halal preduvjet za konzumaciju tog proizvoda“, kažu iz DIM MES-a za Al Jazeeru.

Njihova ciljana tržišta su osim Evrope i Saudijska Arabija, Emirati i druge arapske zemlje.

U septembru 2017. godine halal tržište Hrvatske je dostiglo sto certifikovanih kompanija. Tom prilikom, rukovoditelj hrvatskog Centra za certificiranje halal kvalitete, Aldin Dugonjić istaknuo je kako se svjetsko halal tržište, čija se vrijednost procjenjuje na dva trilijuna američkih dolara, izrazito dinamično razvija te kako je globalno prisutno.

Dugonjić je rekao kako su do sada hrvatskim certifikatima pokrivene brojne djelatnosti, no kako u lepezi hrvatske halal ponude nedostaju molitveni prostori i restorani sa halal certifikatom u zračnim lukama i trgovačkim centrima te specijalizirani turistički vodiči.

Statistika pokazuje da pružatelji usluga i proizvođači sa halal certifikatom imaju 49,1 posto veći izvoz nakon certificiranja, a 66,6 posto ovih poduzeća je povećalo svoju dobit.

Naglasio je kako je država Hrvatska prepoznala značaj ovog centra uvrstivši standard za halal kvalitetu u redovne standarde kvalitete, tako da halal certifikat ima oznaku “HR”.

Pohvalio je ulogu hrvatskih resornih ministarstava, pa tako i domaćih medija u prezentaciji značaja kvalitete halal certifikata. Istaknuo je kako do sada nije došlo ni do jednog slučaja kršenja ovog certifikata od strane certificiranih proizvođača i pružatelja usluga.

Proizvođači iz BiH i Hrvatske

Dobri poznavaoci halal tržišta na Balkanu smatraju da se glavna borba vodi između bh. i hrvatskih proizvođača. Prvi imaju na svojoj strani tradiciju i ogromno iskustvo, a drugi više kapitala i bolju podršku države. Hrvatska je najdalje otišla u halal turizmu jer ima zavidan broj certificiranih smještajnih kapaciteta i turističkih agencija. Također, Srbija se užurbano uključuje u halal tržište gdje su im odlične diplomatske veze sa većinom muslimanskih država olakšavajuća okolnost.

Nedavno je u Sisku predstavljena prva Halal kuharica u regiji je što predstavlja ogroman pomak u približavanju halal koncepta svakodnevnici potrošača.

Zajedničke limitirajuće okolnosti za halal tržište regije su ograničeni proizvodni kapaciteti u poljoprivredi, a posebno u stočarstvu, jer Halal standard podrazumjeva sljedivost sirovina i proizvoda od polja do stola bez prisustva GMO organizama.

Pored navedenog, debata se vodi i oko toga koje je tržište potentnije na regionalne prozvođače. Da li su to bogate zemlje Arapskog poluotoka ili muslimanske zajednice u Evropi i Rusiji. Nadamo se da ćemo odgovore na ova pitanja čuti u Skenderiji na drugom Međunarodnom sajmu halal industrije.

Izvor: Al Jazeera