Oglasi

Saradnja s dijasporom mora biti dvosmjerna

Glavni cilj je jačanje doprinosa dijaspore razvoju zemlje kroz razmjenu informacija i znanja.
BiH bi trebala doprinijeti razvoju zemlje i kroz uspostavljanje saradnje sa svojim sunarodnjacima u inozemstvuAJB - Arhiva

Piše: Heinrich Maurer

U poređenju s drugim zemljama Evrope, Bosna i Hercegovina ima najveći udjel građana koji žive u inozemstvu. Gotovo dva miliona njenih sunarodnjaka žive diljem svijeta. Oko 60.000 ih je u Švicarskoj.

Vlada moje zemlje je dala izraditi studiju o bosanskohercegovačkoj dijaspori u Švicarskoj, koja je otkrila neke zanimljive podatke. Građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine migrirali su u Švicarsku u tri navrata - 60-ih i 80-ih bili su to ekonomski migranti, a ranih 90-ih ratne izbjeglice.

Dok se prva generacija iseljenika suočavala s poteškoćama u ovladavanju jednim od četiri službena jezika u Švicarskoj, druga ih je usvajala bez većih poteškoća i stoga se uspješnije integrirala u švicarsko društvo. Ono što je zajedničko i za jednu i drugu je jaka veza s domovinom. Međutim, osjećaj identiteta migranata iz Bosne i Hercegovine pretežno je fragmentiran, što je rezultat posljednjeg sukoba u zemlji.

Priče prikupljene u toku studije pokazuju raskol unutar ove populacije. U Švicarskoj ne postoji samo jedna bh. dijaspora, već tri. Uprkos tome, postoje grupe unutar dijaspore koje okupljaju sunarodnjake oko zajedničkog cilja, kao što su projekti obnove u Bosni i Hercegovini, ili restauracija njene baštine.

Poznato je da različiti međunarodni programi saradnje u Bosni i Hercegovini neće trajati vječno. Zbog toga Bosna i Hercegovina treba iznaći održive načine i sredstva za daljnji razvoj. U tom nastojanju dijaspora može imati ključnu ulogu. Prema podacima Svjetske banke, doznake dijaspore u Bosni i Hercegovini učestvuju sa 13 posto u bruto domaćem dohotku. Samo doznake bh. dijaspore iz Švicarske iznosile su 2012. godine 130 miliona konvertibilnih maraka (oko 65 miliona eura), što je 3,5 puta više od godišnjeg proračuna namijenjenog za švicarske projekte saradnje u ovoj zemlji.

Bez saznanja Ambasade

Tokom susreta i posjeta u zemlji domaćina bio sam svjedok brojnih primjera velike važnosti dijaspore za ovu zemlju. Kada sam nedavno upitao švicarskog poduzetnika o razlozima za pokretanje fabrike u Bosni i Hercegovini, odgovorio mi je da je trećina njegove radne snage u Švicarskoj porijeklom iz ove zemlje.

Ti ljudi će stoga, rekao je, preuzeti vodstvo u pokretanju nove kompanije i obuke njenih zaposlenika. Često ljudi iz dijaspore, bez da Ambasada ima saznanja o tome, iniciraju brojne projekte razmjene i saradnje između naše dvije zemlje.

Ne treba zaboraviti ni neposrednu i značajnu pomoć iz dijaspore na koju su se građani Bosne i Hercegovine mogli osloniti nakon što su strašne poplave prošle godine pogodile ovu zemlju. Budući da se dijaspora poziva na različite identitete i društvene mreže, ona raspolaže i posebnim potencijalom da bude graditelj mostova.

U 2009. godini Švicarska i Bosna i Hercegovina uspostavile su migracijsko partnerstvo. Unutar tog partnerstva razmatraju se različiti izazovi u oblasti migracija, kao što su granična kontrola, azil i pitanja readmisije, te se provode konkretne mjere i projekti. Jedan od njegovih ciljeva je jačanje potencijala dijaspore za dobrobit razvoja Bosne i Hercegovine.

Uz finansijsku i organizacijsku potporu Švicarske, grupa pojedinaca unutar bh. dijaspore u Švicarskoj trenutno je u procesu uspostavljanja platforme za uvezivanje formalnih udruženja, neformalnih grupa i pojedinaca unutar bh. dijaspore u Švicarskoj, s jedne strane, te svih relevantnih aktera u Bosni i Hercegovini, s druge strane.

Glavni cilj je jačanje doprinosa dijaspore razvoju zemlje kroz razmjenu informacija i znanja. Ova inicijativa želi intenzivirati umrežavanje i institucionalne kontakte između partnera i sudionika vlasti na obje strane. Moja zemlja, također, podržava i druge projekte koji se odnose na dijasporu, kao što je osnivanje ureda za dijasporu i imenovanje koordinatora za saradnju s dijasporom u općinama i gradovima, u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Razvojnim programom Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini.

Uvjeren sam da je dijaspora ključni element za razvoj zemlje kao što je Bosna i Hercegovina ukoliko se sljedeći faktori uzmu u obzir - prvo, na dijasporu ne treba gledati kao na "zlatnu koku", koja će do u nedogled slati novac u zemlju svoga porijekla. Dijasporu treba tretirati s poštovanjem i uzvratiti joj dobrim. Dijasporu treba informirati na transparentan način kako i u koje namjene se troše njena sredstva.

Trebala bi biti prepoznata kao partner koji posjeduje različita znanja i vještine. Ravnopravan odnos je stoga veoma važan. Kao što je navedeno u nedavno objavljenom izvještaju dijaspore Republike Irske: "Važno je razumjeti percepciju i potrebe dijaspore. Saradnja s dijasporom mora biti dvosmjerna, a ključno pitanje na koje treba dati odgovor je što naša dijaspora želi." S druge strane, dijaspora mora pokazati senzibilitet u zemlji porijekla. Superiorno ponašanje nije od koristi.

Drugo, važno je i povjerenje. Predanost dijaspore će se povećati kada se uspostavi odnos povjerenja s partnerima u zemlji porijekla. Švicarska vlada nastoji unaprijediti proces izgradnje povjerenja kroz realizaciju projekata, kao što je pomenuta platforma dijaspore, pružajući komplementarnu podršku.

Komunikacija najvažnija karika

Treće, treba napraviti razliku između finansijskih i socijalnih doznaka. Finansijske doznake kroz transfere novca i kreditiranja članova porodica, prijatelja i institucija jednako su važne kao i socijalne doznake, koje obuhvataju vještine i prijenos znanja. Dugoročno gledano, ove zadnje zapravo su relevantnije i korisnije. One će pomoći da se smanji "odliv mozgova", što je još uvijek veliki problem za Bosnu i Hercegovinu.

Četvrto, izazov s kojim se Bosna i Hercegovina suočava je da se barem dio doznaka preusmjeri u investicije, a ne samo ličnu potrošnju. Ulaganje u kompaniju koja stvara radna mjesta i prihode, ili u ustanovu koja obučava pojedince, ima veći utjecaj na razvoj ove zemlje nego jednostavan transfer novca za finansiranje izgradnje neke porodične kuće.

I, na kraju, veze i komunikacija vjerovatno predstavljaju najvažniju kariku za daljnje uključivanje dijaspore u razvoj zemlje. A ovdje imamo dobre vijesti: komunikacijski alati poput e-maila, Twittera, Facebooka, Skypea... su se proširili i postali uveliko pristupačniji u posljednja dva desetljeća. To pomaže da se ljudi i dobre ideje uvežu.

Čitajući pomenuti izvještaj o novoj irskoj politici prema dijaspori, postao sam svjestan da ta politika treba jak strateški element. Republika Irska je dugo vremena bila siromašna zemlja s masovnim iseljavanjem. To se promijenilo 90-ih godina zahvaljujući njihovoj izvrsnoj vezi i odnosom prema dijaspori koja je rasprostranjena diljem svijeta.

Primjeri poput irskog trebali bi podstaći Bosnu i Hercegovinu da doprinese razvoju zemlje i kroz uspostavljanje saradnje sa svojim sunarodnjacima u inozemstvu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.