Sanska Ilidža – blago koje teče neiskorišteno

Banjski kapaciteti u Krajini su neiskorišteni (Al Jazeera)

Blagodati termalnih voda za zdravlje ljudi koriste se na ovim prostorima još od antičkih vremena, kada su drevni Rimljani još prije dva tisućljeća koristili ljekovite vode i toplice za liječenje. Upravo su tokom rimskog perioda otvorene prve terme u kojima su uživali bogatiji slojevi društva, ali i isluženi rimski legionari, koji bi, nakon dvadesetak godina vojničke službe, liječili veteranske rane i bolesti ljekovitim vodama.

Dolaskom Turaka na ove prostore, lijeka su tražili zbog hladnjikavih bosanskih zima bolesnici koje su nagrizale razne reumatične bolesti i povrede na toplim izvorima i banjama koje dobiše naziv ilidže, od turskog naziva iladž, što u prijevodu označava lijek.

Putovanje do banja nekada je bila prava avantura. Putovalo se zaprežnim kolima po makadamskim putevima, spavalo u skromnim iznajmljenim kućama, jelo po neuslovnim gostionicama. Zdravlje se tražilo u narodnom liječenju i ljekarijama, koje su u osnovi liječenje na bazi pripravaka iz prirode.

Liječi i najteže bolesti

A kad dođe vrijeme Austro-Ugarske monarhije, dođoše s njom i stručnjaci, koji u bosanskim planinama, šumama, rudama, vodama i drugim prirodnim vrijednostima vidješe potencijal za brži ekonomski razvoj uspavane bosanske privrede. Tako oni prođoše Bosnom uzduž i poprijeko i popisaše sva mineralna i termalna izvorišta te napraviše prave hemijske i druge analize. Prirodni način liječenja koji je u to doba vladao bio je inspiracija poznatom njemačkom ljekaru Sebastianu Kneippu da na naučan način utemelji filozofiju savremenog prirodnog liječenja i života, oličen danas u mnogobrojnim toplicama s wellness i spa ponudom.

Što je narod stoljećima bio iskusio, pohvalio i digao na visok glas, to stručnjaci pokazaše svojim analizama. Banja Gata Ilidža kod Bihaća i Sanska Ilidža su vanredno ljekovita vrela za bolesti reumatizma, pa čak i za najteže slučajeve. Po uzoru na svoje, otvoriše poznatu banju Ilidža kod Sarajeva, u kojoj se okupaše i najviši kraljevski i carski dužnosnici crno-žute monarhije. Gdje god je bilo prilike, otvoriše se banje i u drugim mjestima. Ima u Bosni i Hercegovini sijaset dobrih i ljekovitih banja – Banja Vrućica, Fojnica, Ilidža kod Sarajeva, Guber…

A svako vrijeme nosi i svoje bolesti, savremeni uredski sapiens, kojem sjedeći poslovi izazivaju razne deformacije i bolesti kičmenog stuba, nažalost, pronalazi spasa i lijeka u radikalnim hirurškim intervencijama. Pa opet banje dođoše na svoje, pohrliše u njih veterani i invalidi zadnjeg rata te razni pacijenti koji trebaju fizikalnu terapiju i rehabilitaciju. I nisu to obične banje, to su savremeni objekti za liječenje, odmor i rekreaciju. U svijetu je to čitava turistička industrija, koja zapošljava velik broj ljudi i okreće milione eura.

Mnogobrojne su banje širom Bosne i Hercegovine izgrađene na savremenim principima turističke industrije, od Fojnice do sarajevske Ilidže. Samo Krajinu, po običaju, zaobiđu sve pametne investicije, tako da Krajišnici, kod svoje termalne blagodeti Bihaćke Gate Ilidže i Sanske Ilidže, traže lijeka širom Bosne i Hercegovine i susjednih država.

U Titovo doba savremeni stručnjaci nanovo sve ispitaše, izbušiše zemlju, napraviše elaborate, projekte savremenih banja. I sve to u Krajini osta samo mrtvo slovo na papiru. Para leži, samo se treba sageti i uzeti. Ali, voda teče neiskorištena i s njom milioni eura, što bi narod rekao, odoše u hladnu vodu.

Traume privatizacije

Sanska Ilidža nalazi se u dolini rijeke Sane 13 kilometara uzvodno od Sanskog Mosta. Bolje rečeno, na pola puta između Ključa i Sanskog Mosta, 3,5 kilometra udaljena od naselja Vrhpolje. Na raskrsnici za Sansku Ilidžu stoji putokaz, a kada skrenete, vodi vas asfaltnim putem uz samu rijeku Sanu.

Teče Sana potiho uz plodnu i usku zelenu dolinu, skrivena među vrbicima i vikendicama, koje niču kao gljive poslije kiše. Put je već dotrajao i na kraju samog asfalta nalazi se skretanje za Sansku Ilidžu, odakle prema Ključu nastavlja dobar makadam i nešto asfalta. Do banje se vozite preko 700 metara makadamske ceste, a sama banja skrivena je u prosjeku uske doline među brdima.

Prije rata je to bio skromni centar, koji se koristio sezonski, u neodgovarajućim objektima, a 1989. godine urađen je investicioni program Turističko-rekreacionog centra Sanska Ilidža, koji je obuhvatio izgradnju objekta sa 215 ležajeva, prostora centra 5.140 metara kvadratnih i terapeutsko-rekretivnim dijelom od 2.650 kvadrata. Cilj investicije bio je da se voda tokom cijele godine stavi u službu zdravlja, rekreacije, zdravstvenog turizma i razne vidove prevencije i rehabilitacije.

Sanska Ilidža prošla je traumu privatizacije, prvi vlasnik počeo je s ambicioznim projektom, od kojeg na kraju nije bilo ništa. Njom sada upravlja novi vlasnik, koji ulaže u smještajne i ugostiteljske kapacitete. Na terenu postoji otvoreni bazen, koji se koristio u poslijeratnom periodu. Sa izvora teče vanredno topla voda, dovoljno je uroniti samo ruku i osjetiti njene blagodati.

Na reklamnom panou je arhitektonski crtež banje s pokrivenim bazenom. Na slici je sve to bajno i krasno. Malo fali da to sve zaživi, novi vlasnik završava građevinske radove na smještajnom objektu. Bez hotelskog smještaja nema priče o banji, bazen zjapi prazan i voda otiče u kanal. Otekla je tako pusta voda u nepovrat. Da je voda dobra, govori orkestar žaba koji se kupa u betonskom šahtu. Jer se žabljeg kreketanja ne može čuti više ni za lijeka. U okolnom šumarku pjevaju ptice pjevice. Odmor za oči i uši, za tijelo i dušu, samo nešto fali.

Zadovoljan pacijent, najbolja preporuka

Od korisnika nema nikoga, jer banja nije u funkciji, tek pokoji građevinski radnik nešto radi na uređenju. Hoće li novi vlasnik smoći finansijske snage da to sve stavi u funkciju prije sezone?

Sanska Ilidža treba pomoć da asfaltira 700 metara pristupnog puta i 3,5 kilometra dotrajalog asfalta koji vodi do nje. Sanski Most ima poduzetne i sposobne ljude, koji bi se trebali zauzeti za razvoj Sanske Ilidže, ako ništa, onda makar da se riješi priključak puta na magistralu, a na vlasniku banje je da što prije osposobi kapacitete i pusti je u funkciju.

Nije zgorega da se poradi na promociji blagodati koje pruža termalna voda. Najbolja preporuka je riječ stručnjaka. O bogatstvu i blagotvornosti termalnih voda Unsko-sanskog kantona dao je riječ i priznati stručnjak Neven Miošić, koji je godinama vršio istraživanja na njima.

A za Sansku Ilidžu, kao i za bihaćku Gata Ilidžu, ima samo riječi hvale, što potvrđuju mnogobrojni pacijenti svojim iskustvom. Zadovoljan pacijent, najbolja preporuka.

Miošić još za Sanski Ilidžu kaže da je to rijetka voda, specifična i da nema sličnih voda na prostoru Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije te da je veoma efektivna, baneološki medicinski verificirana i atestirana od tri institucije na osnovu analiziranja fizičko-hemijskih osobina vode. Voda je blago radioaktivana, s rijetkim mineralima, što je čini posebno ljekovitom.

I od prirode, i od Boga

Ljeto je vrijeme kada na godišnje odmore dolazi dijaspora, koja ne žali potrošiti novac u svojoj zemlji. Sanska Ilidža je idealna prilika da im se ponudi kvalitetna i uz to ljekovita rekreacija, po koju Krajišnici godinama odlaze u Topusko u susjednoj Hrvatskoj, ili u Sarajevo, u banje na Ilidži.

Sanski Most je grad zdravlja – dobio je naziv po istoimenoj rijeci Sani, koja nosi naziv od latinske riječi “Aqua Sanus”, što znači “zdrava voda”.

Doživljaj vožnje ili šetnje kanjonom Sane do Ključa, obilazak Starog grada i ostalih kulturno-historijskih i prirodnih ljepota koje ovaj kraj nudi razlog su više da ova priča ugleda svijetlo dana, kako bi turistička ponuda bila još bogatija.

Sanska Ilidža ima šansu, priroda je dala svoje, najbolje što je mogla. Ostalo je do čovjeka, da jednostavno uzme što mu priroda nudi. Termalna voda blagoslovljena je kao lijek i od prirode, i od Boga.

Izvor: Al Jazeera