San ultradesničara i Rusije: ‘Balkanski pravoslavni savez’

Ruski filozof Aleksandar Dugin, jedan od najbliskijih savjetnika Vladimira Putina, zagovornik je pravoslavnog saveza (EPA)

Formiranje “balkanskog pravoslavnog saveza” stvar je političke fantastike desničara, kaže filozof religije iz Srbije Miroslav Keveždi komentirajući ideju osnivača bugarske stranke Ataka Pavela Šopova, i čelnika zastupničke grupe Ujedinjeni domoljubi i potpredsjednika bugarskog parlamenta Javora Noteva da bi bilo najbolje da se Bugari i Srbi ujedine u svojevrstan pravoslavni savez, kao pandan Višegradskoj grupi.

Kevedži tvrdi da ne postoji realna šansa da dođe do stvaranja takvog saveza.

“Ta ideja se pojavljuje u tabloidnim časopisima i od intelektualaca koji su više estradnog karaktera. Te ideje je zasnivaju na osnovama koje nisu presudne za stvaranje takvih vrsta saveza. Te ideje se pojavljuju od takvih političkih likova koji se nalaze na krajnjoj desnici i njihova politička težina od izbora do izbora, uglavnom, pada. U pitanju je u Bugarskoj prvenstveno Ataka, a u savezu sa još dve stranke”, kaže on.

Huntingtonova paradigma

Govori se, nastavlja, o jednoj vrsti pravoslavnog saveza, bez da se mnogo konsultira sama religijska organizacija koja bi trebala to nositi.

“To je trebala da bude Pravoslavna crkva, bugarska, srpska, grčka… Pandan bugarskoj stranci koja je to predložila u Srbiji su Dveri. To su stranke oko cenzusa, koje imaju vrlo neobične ideje, ali one upravo zbog tih razlika nekada mogu da zvuče dosta intrigantne. Iako treba razmišljati i o tim strankama, mislim da one, zaista, nemaju neku realniju težinu”, mišljenja je on.

Kaže kako već dugi niz godina postoje naznake da “mi nikako ne možemo da izađemo iz one Huntingtonove paradigme o sukobu civlizacija”.

“Najnoviji govor [predsjednika SAD-a] Donalda Trumpa u Poljskoj je ponovo pokrenuo to pitanje. U toj paradigmi postoji zapadna civilizacija, koja uglavnom obuhvata katoličku i protestantsku kulturnu osnovu, i islamska, hinduistička i pravoslavna civlizacija. Kada [Samuel] Huntington govori o pravoslavnoj civilizaciji, onda na neki način ima u vidu da je tu na prvom mestu tu nekako Rusija.  Pitanje je sada – da li smo mi u zamci kada delimo svet na takav način.”

Blok kojeg predlaže bugarska desnica pravio bi se, za razliku od Višegradske grupe, smatra on, negdje južno, a bio bi sastavljen od pravoslavnih zemalja.

“To je, ipak, jedna vrsta kulturne osnove. I Huntington to tako objašnjava, da će kultura biti ono što određuje civilizacije. Tu se vidi jedna vrsta kontradikcije u samoj ideji. Kada se pokretala Višegradska grupa, 1991. godine, tada se Sovjetski savez raspadao i Berlinski zid pao. Ta vrsta saveza je trebala da pomogne tim državama da stupe u Evropsku uniju i pored svojih jezičkih i verskih razlika. Kada bi se tražila prava paralela, onda bi neki balkanski savez trebao biti skup Albanije, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, u smislu da te države kroz njega uđu u EU. Pravoslavlje samo po sebi nema dovoljno izgrađen politički ili socijalni sistem ili nauku, za razliku od Katoličke crkve. Pitanje je da li vi možete kreirati saveze na nečemu što nije dovoljno profilisano i ne odgovora na potrebe stanovništva, ili na proklamovane politike koje su prisutne u regiji”, mišljenja je Kevedži.

‘Novi geopolitički poredak’ na Balkanu

Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko je ranije ove godine govorila o tome kako se pokušava osnovati savez pravoslavnih zemalja na Balkanu, a da sve to, oslanjajući se na pravoslavlje, podržava Rusija. Ona za Al Jazeeru kaže da veoma agresivno ponašanje Rusije u nekim zemljama Balkana govori da su takvi projekti mogući.

“Ruski filozof Aleksandar Dugin, jedan od najbliskijih savetnika [ruskog predsjednika Vladimira] Putina, zagovornik je pravoslavnog saveza. On smatra da ‘novi geopolitički poredak’ na Balkanu treba da se zasniva na stimulisanju svih integrecionističkih procesa na osovni sever-jug. To znači, kako ističe, da treba maksimalno podržati jačanje veza Beograd – Atina – Sofija i Sofija – Atina. Čitav prostor Balkana predstavlja složen konfiguracijski projekt opšteslovenske južne federacije, koju čine Srbija, Bugarska, Makedonija, Crna Gora i ‘srpska Bosna’. U toj tvorevini Srbi, ističe Dugin, predstavljaju evroazijski impuls, pojavljuju se kao nosioci heartlanda. U takvom poretku Makedoniji bi se dodelio poseban status, da bi se uklonio kamen spoticanja između sve tri balkanske praoslavne države”, navodi ona.

S obzirom da su Makedonija i Crna Gora u ovom trenutku pod euroatlantskom zaštitom, nastavlja Biserko, povećava se pritisak na Srbiju, o čemu najbolje govori i nedavno ponašanje nove premijerke Srbije Ane Brnabić, koja je ruskom ambasadoru u Beogradu odnijela transkripte svog intervjua na uvid.

“Naime, njena navodna izjava da će ‘Srbija u izboru između EU-a i Rusije izabrati Brisel’ izavala je reakcije Rusije. Dugin je izjavio da uključivanje Srbije u euroatlantske integracije znači gubitak zemlje, a ne samo gubitak Kosova. Jer, ukoliko bi se Srbija priključila ruskim integracijama, Rusija bi preuzela Kosovo kao svoj problem, jer ‘to tada postaje pitanje Rusije’, odnosno Rusija postaje jamac teritorijalnog integriteta Srbije’, izjavio je Dugin. [Predsjednik Srbije Aleksandar] Vučić je očigledno pod velikim pritiskom, jer mu je Dugin poručio da će vrlo skoro nestati mogućnost kompromisa i da će morati napraviti egzistencijalni izbor”, kaže Biserko.

Euroatlantski kišobran

Istovremeno, ističe ona, Putin u čitavoj Evropi traži saveznike za novi post-zapadni desno orijentirani nacionalistički poredak i u tom smislu pokušava izgraditi savez s evropskom ekstremnom desnicom. Polazi se, kaže, od toga da je Zapadna Evropa u zamci savremenosti i postsavremenosti i da je nju  nemoguće iscijeliti, zato što njene političke elite ne dozvoljavaju da se to uradi.

“Dugin smatra da Rusija mora spasiti Evropu od liberalne elite, koja je sada razara.”

Podjela regije na različite interesne sfere, smatra Biserko, bile bi pogubne, jer bi to generiralo stalne tenzije između različitih interesa.

“Evroatlantski kišobran je garancija za razvoj regiona, njegovu integraciju i stabilnost. Zato je neophpdno da EU što pre ponudi okvir koji garantuje članstvo Zapadnog Balkana u EU. Nisu dovoljna obećanja, jer fragilnost Zapadnog Balkana predstalja lak plen za Rusiju.”

Radi se, kaže, o projekciji Rusije na Balkanu koja je na djelu.

“To ne znači da će uspeti, jer i druga strana deluje. Jasno je da je Rusija u Makedoniji i Crnoj Gori za sada izgubila bitku, što ne znači da neće nastaviti sa ucenama i podrivanjem te dve zemlje. Srbija i  [bh. entitet] Republika Srpska su, za sada, najviše izložene raznim pritiscima Rusije”, objašnjava Biserko.

Jugoslovenska i balkanska federacija

Historičar iz Srbije Predrag Marković kaže da je san o vjerskom zajedništvu mogao doći samo sa kranje desnice, kao što je Ataka. Kaže da je ideja “Balkan balkanskim narodima” vrlo stara.

“Jugoslavija je jedna verzija te ideje. Druga verzija je ‘balkanska federacija’. Tu ideju su zastupali prvo socijaldemokrate, pa komunisti. Jedan od razloga za sukob Josipa Broza Tita i Josifa Staljina je bila Titova ambicija da, u dogovoru sa Georgi Dimitrovom, predvodi tu federaciju”, tvrdi on.

Zaključuje da su sve te ideje predviđale sekularnu zajednicu.

Izvor: Al Jazeera