Samra Gulamović: Klasika je plod ljudske genijalnosti

Stotinu godina je veliki jubilej koji će Filharmonija obilježiti na najbolji mogući način, kaže Gulamović (Sarajevska filharmonija)

Sarajevska filharmonija iduće sedmice održava veliki koncert u Dohi. Dirigentica je Samra Gulamović, a nastupaju solisti sopranistica Adema Pljevljak-Krehić i bas Ivica Šarić.

Je li ovo prvo gostovanje u Kataru kojim se predstavlja država BiH? Kako je došlo do ideje? O svemu tome, ali i drugim velikim projektima jedinog ovakvog orkestra u BiH koji prati i Sarajevsku operu i Balet, razgovarali smo sa maestrom Samrom Gulamović.

– Na prijedlog direktora filharmonije Samira Lokvančića, a zahvaljujući ambasadorici Bosne i Hercegovine u Kataru gospođi Biseri Turković, orkestar Sarajevske filharmonije prvi put odlazi u Katar. Gospođa Turković je karijerni diplomata sa bogatim iskustvom, pa nije čudno što je upravo ona “glavni krivac” za naše gostovanje. Ona je, vjerovatno, jedna od rijetkih u zemlji koja razumije značaj i korist “kulturne diplomatije”, a Sarajevska filharmonija je najbolje oruđe za tako nesto. Muzika, posebno klasična koja je plod ljudske genijalnosti, izuzetan je medij jer za njeno razumijevanje ne postoji prepreka“.

  • Riječ je o sasvim sigurno grandioznom projektu koji zahtjeva velike organizacijske pripreme? Možete li nam dati detalje o koncertu?

– Možda je pretenciozno govoriti da se radi o grandioznom projektu, ali svakako da je riječ o složenoj organizacijskoj i logističkoj “operaciji”. Većinu izazova riješila je gospođa Turković, imajući na umu da je naša ambasada u Kataru izuzetno mala, radi se o jednom herojskom poduhvatu. To pokazuje nama i drugima na koji način se predstavlja domovina. Ambasada BiH i Sarajevska filharmonija ovaj projekat raeliziju zahvaljujući  Fondaciji Qatara, koju je osnovao Seik Hamad bin Khalifa Al Thani koji se smatra ocem modernog i prosperitetnog Katara. Ova Fondacija osnovana 1995. ima izniman značaj za kulturu, obrazovanje, klimatska pitanja, medicinu, podstiče istraživanja, socijalni razvoj. To je fondacija koja ima viziju kako bi budućnost trebala izgledati – harmonična, prosperitetna i mirna za sve. Koncert će biti održan u impozantnom zdanju katarske opere.

  • Šta će Sarajevska filharmonija iz svog opusa predstaviti praktično međunarodnoj publici u Kataru? Tamo radi i puno ljudi iz BiH i cijele regije…

– Naravno, na programu su djela bosanskohercegovačkih kompozitora poput Avde Smajilovića i Asima Horozića u izvedbi renomiranih solista sopranistice Ademe Pljevljak Krehić i basa Ivice Šarica. Na programu je i druga simfonija Alexandra Borodina koja vazi za njegovu najbolju simfoniju. Prilikom osmišljavanja programa vodilo se računa o strukturi orkestra, njenim dobrim stranama, zatim o mjestu koncerta, publici i samoj prilici… Uzimajući sve u obzir, dirigent i orkestar zajednički interpretiraju izabrani program sa ciljem pružanja apsolutnog zadovoljstva svim slušateljima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

  • Kultura je uvijek najbolji ambasador BIH. Šta je u stvari neophodno, da bi ovakvih gostovanja imali više i predstavili državu u najljepšem svjetlu?

– Odgovor na ovo pitanje je jednostavan, važno je imati dobre i sposobne ambasadore. Važno je imati aktivan odjel za kulturu u Ministarstvu vanjskih poslova i nadasve sistem koji će omogućiti istinskim i talentovanim umjetnicima da se bave umjetnošću.

  • U jednom od prethodnih intervjua Al Jazeeri Balkans, marta 2017. godine, rekli ste mi, citiram: “Ukoliko nemamo kulturu, onda nemamo ni razvoj. Bilo bi važno da oni koji vjeruju da drže konce u svojim rukama, to prihvate, vrednuju i afirmiraju?” Gotovo tri godine kasnije, jesmo li napredovali?

– Da li živite bolje nego 2017.?  Ne bih rekla. Više je neizvjesnosti, frustracija, briga koje nas opterećuju kao pojedince i kao društvo u cijelini. Okolnosti su učinile svoje, standarde u kulturi su postavili oni koji u normalnim okolnostima to nikada ne bi bili u prilici, vladajuće garniture ne pokazuju previše razumijevanja niti interesovanja za kulturu. Niti imamo vrednovanja niti afirmiranja, urušava se i ovo malo što je ostalo ,a oni koji imaju talenat bivaju potisnuti u stranu od raznoraznih mešetara.

  • Poznat je vaš rad na popularizaciji klasike. Čini se da više uživate u tome, nego što vas umara? Šta je naredno na redu?

– Popularizirati dobro i kvalitetno je nešto sto vas izvede iz kolotečine opterećene svim onim što sam pomenula. To je težak posao jer niste u prilici da vidite instant rezultate, ali daleko od toga da se radi o Sizifovom poslu i Potemkinovim selima. Da bi vidjeli rezultate važno je da imamo više kvalitetnih programa na televiziji. Da nam, kada na radiju čujemo klasičnu muziku, “dan žalosti” prestane biti prva asocijacija. Svi nosimo dio odgovornosti.

  • Čim se vratite, Filharmonija praktično iz aviona uljeće u Narodno pozorište Sarajevo na premijeru  Don Carla? Velika i zahtjevna operska predstava. Šta nam možete reći o tome?

– Sarajevska filharmonija je jedini profesionalan orkestar u BiH i kao takva prati rad Opere i Baleta Narodnog pozorišta. Tako da će, doslovno, umjetnici iz aviona na posljednje pripreme za premijeru Opere Don Carlo. Nakon spomenute premijere slijedi poznata baletna predstava Krcko Oraščić.To je balet za kojeg je u susjednoj Hrvatskoj prodato 14.000 ulaznica u ovom i narednom mjesecu.  Bilo bi porazno kada bi to uporedili sa brojem ulaznica koje mi u Sarajevu prodamo na godišnjem nivou. Nemamo publike, a dok ne budemo imali kvalitetnu i znalačku publiku koja se ne libi dati svoj sud, imat ćemo mnogo kukavičjih jaja u kulturi.

  • Potom slijedi Novogodišnji koncert: Možete li nam otkriti malo detalja?

– Taj koncert je dio sarajevske tradicije i on je repertoarom uglavnom u skladu sa očekivanjima publike koja iz godine u godinu posjećuje ovaj koncert. Ove godine imamo donekle neobičnog solistu, to je Antonio Serrano virtuoz na usnoj harmonici iz Španije i Alan Bjelinski, hrvatski dirigent. Biće to sjajan koncert.

  • Prošli intervju smo radili prije tri godine, a naredni možda opet za tri kada Sarajevska filharmonija obilježava 100 godina rada? Vi ste mi rekli kako su svaki koncert i predstava spektakl?  Očekujemo spektakl i na stogodišnjicu, a vi?

– Svaki koncert je premijera, svaki koncert je važan. Stotinu godina je veliki jubilej koji će Filharmonija obilježiti na najbolji mogući način i vjerujem da će to biti velika prekretnica koja će odrediti kakav orkestar i kakvu kulturu uopće želimo u narednih stotinu godina. Vremena i resursa je malo, nadam se da ćemo u toj utrci sa vremenom odnijeti pobjedu. Nadam se da ćemo naredni put razgovarati sa više nade i optimizma.

Izvor: Al Jazeera