Samit u Libanu otkrio arapsku podjelu oko Sirije i Irana

Arapska liga suspendirala je članstvo Sirije 2011. godine i nametnula joj ekonomske sankcije (AP)

Dok se Liban sprema da bude domaćin regionalnog ekonomskog samita ovog vikenda, traju podjele zemalja učesnica u vezi s budućnošću Sirije i pokušajima da se ograniči utjecaj Irana.

Iako su lideri država ranije potvrdili dolazak na samit Arapskog ekonomskog i društvenog razvoja u Bejrutu, mnogi od njih sada otkazuju svoje prisustvo.

Emiri Katara i Bahreina neće doći, Egipat planira poslati premijera umjesto predsjednika, dok je palestinski pedsjednik rekao da će biti u New Yorku.

Čini se da je ovo poruka Iranu, čiji saveznici, uključujući Hezbollah, drže vlast u Libanu i podržavaju sirijsku Vladu.

Suspenzija Sirije od 2011. godine

Iranski saveznici vidjeli su samit kao priliku da se sirijski predsjednik Bashar al-Assad vrati u svijet arapskih lidera, tražeći sastanak Arapske lige na nivou šefova diplomatija prije samita kako bi se stvorila prilika da se održi glasanje o ponovnom primanju Sirije u ovo regionalno tijelo.

Međutim, budućnost Sirije nije bila na dnevnom redu.

“Liga nema planove raspravljati o pozivu Sirije na samit u Tunisu tokom dolazećeg sastanka u Libanu, na koji Damask nije pozvan”, rekao je general Hossam Zaki, pomoćnik sekretara Arapske lige.

“Još nije momenat za to. Ne žele sve arapske zemlje odmah normalizirati odnose sa Sirijom”, kazao je za Al Jazeeru politički analitičar Rami Khoury.

Arapska liga suspendirala je članstvo Sirije 2011. godine i nametnula ekonomske sankcije zbog njenog obračuna s antivladinim demonstrantima prije nego što je zemlja ušla u dugogodišnji rat.

Neke zemlje su povukle svoje ambasadore iz Damaska.

Saudijska Arabija ‘ne prati’ UAE i Bahrein

Krajem prošle godine sudanski predsjednik Omar Bashir postao je prvi lider Arapske lige koji je posjetio Siriju od kako je rat počeo.

U narednim sedmicama su Ujedineni Arapski Emirati i Bahrein ponovo otvorili amabasade u toj zemlji, ali opet nema koncenzusa u bloku.

Danima prije sastanka u Bejrutu, mnoge arapske zemlje su jasno iskazale svoje pozicije.

Irak, koji nije presjekao svoje veze s Damaskom, rekao je da podržava napore da se ponovo uspostavi članstvo Sirije u Arapskoj ligi.

Katar, koji podržava sirijsku opoziciju, smatra da se nisu naglasili razlozi zašto je Damask suspendiran te da nema ohrabrujućih znakova koji bi doveli do normalizacije odnosa dvije zemlje.

Saudijska Arabija je odbacila plan da uradi ono što su njeni saveznici, UAE i Bahrein, uradili prije nekoliko sedmica.

“Postojao je momentum, ali on je sada usporio. Američki državni sekretar Mike Pompeo rekao im je da je rano da se normaliziraju odnosi i govori o obnovi prije nego što se dogovore osnovni elementi političkog uređenja”, kazao je za Al Jazeeru Sami Nader, politički analitičar.

Assad, koji je preživio sedmogodišnju pobunu protiv njegove vladavine, traži načine da ponovo utvrdi vlast, okonča izolaciju i privuče sredstva za obnovu uništene zemlje.

Iran pozdravio politiku nekih zemalja

Međutim, ono što se vjeruje da su diplomatski napori Rusije u pokušaju da sirijska Vlada dobije legitimitet sada se suočava s preprekama.

Kada se očekivalo da će Arapska liga raspravljati o ponovnom članstvu Damaska ranije ovog mjeseca, sastanak je odgođen.

Egipat, koji je bio glavni diplomatski pokretač ove incijative, sada kaže da Sirija ne može biti ponovo primljena ako ne riješi političku krizu u skladu s političkim procesima koje predvode Ujedinjeni narodi.

Također, postoje oni koji su upozorili da bi preuranjeno obnavljanje veza samo učvrstilo Assadovu poziciju kada dođe do pregovora.

SAD je pogotovo zainteresiran da se smanji utjecaj Irana u regiji i svaki potez osnaživanja Assada vidi kao osnaživanje Irana.

Assadovi protivnici žele da se on povinuje UN-ovim rezolucijama, kojima bi njegova vlast bila umanjena.

Iran je javno pozdravio promjenu politike nekih arapskih zemalja.

“Povratak arapskih zemalja Siriji je pozitivna promjena, koja je dala signal međunarodnoj zajednici da prepozna sirijski teritorijalni integritet i legitimnu vladu”, rekao je iranski šef diplomatije.

O Teheranu i na skupu u Varšavi

Međutim, ako Arapska liga pristane na obnovu veza, to će vjerovatno stvoriti novi regionalni poredak, koji možda neće služiti iranskim interesima.

Dok bi zaljevske zemlje mogle pružiti veliku finansijsku podršku sirijskoj ekeonomiji, lideri tih zemalja bi vjerovatno tražili veći utjecaj u regiji.

Sastanak u Bejrutu je samo početak napora koje predvodi SAD kako bi se ograničio utjecaj Irana u regiji.

Očekuje se da će se ovo nastaviti na sastanku u Varšavi u februraru, na kojem će se također govoriti o Teheranu.

Izvor: Al Jazeera i agencije