Oglasi

Samit Južnoevropske unije poslao čvrstu poruku Turskoj

Taj savez poziva Ankaru na efikasnu realizaciju Sporazuma o readmisiji i normaliziranje odnosa s Kiprom.
Predsjednik Kipra Nicos Anastasiades kaže da Turska treba ispuniti svoje obaveze prema KipruEPA

Predsjednik Kipra Nicos Anastasiades pozvao je Tursku da ispuni obaveze i prizna Kipar kao suverenu državu.

Govoreći nakon petog Samita južnoevropske unije (SEUS), održanog u utorak u Konferencijskom centru "Filoxenia", Anastasiades je podržao nastavak razgovora s Turskom Republikom Sjeverni Kipar u okviru plana za ujedinjenje, koje podržavaju Ujedinjeni narodi, dodavši da bi rezultat koji ujedinjuje i grčke i turske Kiprane bio koristan za otok.

"Želimo postići rješenje koje će biti funkcionalno kako bi bilo održivo, uvijek na osnovu rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a", rekao je on.

Predsjednik Kipra istakao je "potrebu da Turska ispuni sve svoje obaveze prema Kipru, uključujući saradnju, kao i efikasnu provedbu Sporazuma o readmisiji s Evropskom unijom, bez diskriminacija".

'Simbolična solidarnost s Republikom Kipar'

U zajedničkoj izjavi, objavljenoj nakon samita, također se poziva Turska da normalizira odnose s Kiprom "ukidanjem ograničenja u svojim lukama i aerodromima / zračnom prostoru prema Kipru i kompanijama iz EU-a povezanim s Kiprom".

Na samitu su učestvovali čelnici šest drugih zemalja, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, premijere Grčke Alexisa Tsiprasa, Malte Josepha Muscata, Italije Giuseppea Contea te Portugala Antonija Coste.

Ministar vanjskih poslova Josep Borrell Fontelles predstavljao je Španiju.

Yucel Vural, politolog na Univerzitetu Istočnog Mediterana, rekao je da je bilo "predvidljivo" da će se od ulaska Kipra u EU 2004. povećati utjecaj bloka na dugotrajni problem otoka.

"Sada smo u fazi u kojoj grupa članica EU-a pokušava naglasiti njihovo direktno učešće u kiparskom sporu", rekao je Vural za Al Jazeeru, dodavši da je uloga EU-a viša od "simbolične solidarnosti s Republikom Kipar, koju vode kiparski Grci".

'Prelazak na rusko-iranski savez'

Otkriće pomorskih rezervi prirodnog plina 2014. i 2015. uz obale te zemlje, za koje i kiparski Grci i kiparski Turci smatraju da imaju pravo na njih, podiglo je tenzije u vezi s time je li zajedničko vlasništvo resursa ugljikovodika održivo, s obzirom na to da je Turska snažno uključena u Sjeverni Kipar.

"Tačke u vezi s kojima su se složili tokom samita također demonstriraju da članice Južnoevropske unije nisu spremne prihvatiti stavove kiparskih Turaka i Turske vezano za politizaciju pitanja ugljikovodika u razgovorima između dvije zajednice", rekao je Vural, pri čemu je mislio na mirovne razgovore usmjerene ka okončanju podjele mediteranskog otoka od 1974.

To što je Ankara priznala kiparskim Turcima otcjepljenje sjevernog dijela Kipra jedan je od glavnih razloga zašto je Turska na mrtvoj tački kad je riječ o prihvatanju te države za članicu EU-a.

"Čini se da se konflikt između Turske i Kipra u vezi s pitanjem ugljikovodika postepeno pretvara u konflikt između EU-a i Turske", rekao je Vural.

"Izgleda da turske vlasti, svjesne i nesvjesne inicijative za distanciranje od Zapada, a posebno prelazak na rusko-iranski savez u svojim vanjskopolitičkim preferencama, produbljuju taj konflikt", dodao je.

"To, međutim, ne isključuje mogućnost da se zajednica kiparskih Turaka pridruži suverenitetu Republike Kipra zbog istraživanja resursa ugljikovodika u kiparskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni (EEZ)."

Kipar prima najviše tražilaca azila

Na samitu, koji se zasniva na pitanjima od zajedničkog evropskog interesa, također se razgovaralo o migracijama, ključnom temom za SEUS.

Agencija UN-a za migracije (IOM) izvijestila je da je u prvih 27 dana 2019. godine 5.757 migranata i izbjeglica preko mora ušlo u Evropu, što je mali porast u odnosu na 5.502, koliko ih je stiglo u istom periodu prošle godine.

S obzirom na to da su balkanske rute zatvorene u sjevernoj Evropi, migranti i izbjeglice sve su više koristili Sredozemlje da stignu na kontinent, unatoč tome što zemlje poput Italije odbijaju dozvoliti spasilačkim brodovima da pristanu na njihovim obalama.

Kipar je svjedočio porastu dolazaka migranata, i putem mora i putem 180 kilometara duge porozne tampon-zone, što ga čini primaocem s najvećim brojem tražilaca azila po stanovniku od zemalja EU-a (6.000 u odnosu na milion stanovnika otoka).

U zajedničkom saopćenju navodi se da "iskrcavanje migranata spašenih na Sredozemlju mora biti riješeno putem trajnih rješenja, zasnovanih na principima solidarnosti, odgovornosti i okviru međunarodnog zakona, osiguravajući njihov redoslijed u očuvanju života na Sredozemlju".

Također se navodi da će reformirati Zajednički evropski azilantski sistem, na način da on garantira solidarnost i odgovornost među zemljama članicama, s ciljem da se ublaži pritisak s kojim se suočavaju južne države EU-a, ali nije pružen konkretan plan.

'Nikozija bi trebala preduzeti inicijativu'

"Mislim da bi Nikozija trebala preduzeti inicijativu i predložiti određene mjere u EU-u", rekao je Andreas Theophanous, predsjednik Kiparskog centra za evropska i međunarodna pitanja.

"Ima legitimitet da podnese zahtjev i [naći će] podršku u tom slučaju."

Po Theophanousovom mišljenju, postoje oni koji bi rekli da Turska podržava određene aspekte procesa nedokumentirane imigracije na Kipar u okviru dimenzije "hibridnog ratovanja".

"Turska je promijenila strukturu stanovništva na sjeveru [otoka], gdje su većina doseljenici", rekao je on.

"Također, većina ljudi koji dođu na Kipar [iz tampon-zone] ne bi to učinili da Turska to ne tolerira."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.