Saipov i službeno optužen za teroristički napad

Prema istražiteljima, Saipov je napad počeo planirati prije godinu dana (EPA)

Sayfull Habibullaevic Saipov, 29-godišnji Uzbekistanac, priznao je da je počinio napad kamionetom na Manhattanu u kojem je poginulo osam ljudi, kazavši da ga je inspirirala skupina Islamska država Irak i Levant te da se “osjeća dobro” zbog svog čina, prenose američki mediji.

Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump za njega je zatražio smrtnu kaznu.

“Terorist iz New Yorka je kazao da je sretan te je tražio da u bolničkoj sobi izvjesi ISIL-ovu zastavu. Ubio je osam ljudi, a teško ozlijedio njih 12. Treba dobiti smrtnu kaznu”, poručio je Trump putem Twittera.

Prethodno su američki tužitelji i službeno objavili federalne optužbe za terorizam protiv Saipova.

Saipov je optužen za pružanje materijalne podrške i resursa stranoj terorističkoj organizaciji te za nasilje i uništenje motornim vozilom, prenosi AFP.

U dokumentu se navodi da se Uzbekistanac “osjećao dobro” u vezi s onim što je uradio i da je napad počeo planirati prije godinu dana.

Tužiteljii su naveli i da se Saipov odrekao svojih prava i otvoreno priznao da je izveo napad dok su ga saslušavali u bolnici, nakon što ga je policija ranila i uhapsila.

Saipov je, kako se navodi u dokumentu od deset stranica, rekao istražiteljima da su ga na akciju inspirirali propagandni videomaterijali ISIL-a.

Deseci takvih klipova nađeni su u njegovom mobilnom telefonu, navodi AFP.

Prije dva mjeseca Saipov je odlučio koristiti kamion za napad kako bi “nanio maksimalnu štetu civilima”, navodi se u dokumentu.

Označen ‘neprijateljskim borcem’

U međuvremenu se oglasila i Bijela kuća, koja Saipova smatra “neprijateljskim borcem”, dok predsjednik Trump razmatra mogućnost da ga pošalje u američki zatvor u zaljevu Guantanamo na Kubi.

Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Huckabee Sanders izjavila je da djela koja je Saipov počinio opravdavaju da bude tretiran kao “neprijateljski borac”.

Takvo označavanje dozvoljava vlastima SAD-a da Saipova drže u zatvoru na neodređeno vrijeme i bez službene optužnice, a može značiti i da će mu biti uskraćeno pravo na branitelja, navodi AFP.

Glasnogovornica Sanders je dodala kako je predsjednik Trump “otvoren” prema ideji da Saipova pošalje u Guantanamo.

Ukazala je kako Trump na tome ne insistira, ali će “podržati tu ideju ukoliko bude smatrao da je to najbolji potez”.

Takvu ideju snažno su osudile skupine za ljudska prava.

Ibrahim Hooper iz Vijeća za američko-islamske odnose smatra da bi slanje Saipova u Guantanamo bilo neustavno.

“To bi postavilo vrlo opasno presedan za tretiranje Amerikanaca koji su drugačiji na temelju vjere, etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla i mogao bi stvoriti pravni presedan”, rekao je Hooper.

Termin “neprijateljski borac” uveden je nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001. godine i upotrijebljen je za zatvaranje stotina zatvorenika u Guantanamo i po drugim lokacijama gdje je SAD imao pritvorne centre.

Nije bio na popisu FBI-a

Saipov je u SAD došao prije sedam godina, nije bio na popisu Federalnog istražnog biroa, ali je nakratko imao kontakt s Uzbekistancem koji je bio pod prismotrom FBI-a, javio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

“Vrlo je teško otkriti ljude kao što je bio ovaj napadač. Imam iz Tampe na Floridi, koji ga je poznavao, rekao je kako nikad ne bi pomislio da bi on mogao izvesti ovakav napad. Pokušavao ga je uvjeriti da ne bude uvijek ljut zbog položaja muslimana u svijetu. Pokušao ga je natjerati da živi u religiji, a ne da je pogrešno interpretira”, javlja Puljić.

Uzbekistanske vlasti obećale su da će “na svaki način” surađivati u istrazi.

“Uzbekistan je spreman uložiti sve napore i sredstva kako bi pomogao u istrazi o tom terorističkom činu”, rekao je uzbekistanski predsjednik Shavkat Mirziyoyev.

Kasnije se oglasio i Trump, najavljujući ukidanje lutrije za dobivanje zelene karte za SAD, budući da je i Saipov prije sedam godina ušao u zemlju u okviru tog programa.

Trump je novinarima rekao da počinje s procesom ukidanja programa vize za raznolikost, javlja AFP.

Programom iz 1990. godine dodjeljuje se stalna boravišna viza za približno 50.000 tražitelja vize iz cijelog svijeta, svake godine. 

Izvor: Al Jazeera i agencije