Oglasi

SAD: U Hrvatskoj se krše prava manjina, migranata, novinara

Izvještaj State Departmenta o stanju ljudskih prava za 2018. godinu upozorava na ugrožavanje prava etničkih manjina, azilanata i novinara te na korupciju.
Izbjeglice, Hrvatska, PolicijaSpominju se i navodi raznih organizacija o navodnim policijskim nasiljima na štetu izbjeglica i migranataEPA - Ilustracija

Godišnji izvještaj američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2018. navodi kako su prisutni problemi u pogledu kršenja ljudskih prava koji su uključivali korupciju, nasilje i prijetnje nasiljem novinarima, azilantima i migrantima te prijetnje pripadnicima etničkih manjina, prenosi Anadolija. 

Na službenim internetskim stranicama veleposlanstva SAD-a u Republici Hrvatskoj objavljen je Godišnji izvještaj američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2018. 

Kada su u pitanju nestali iz razdoblja sukoba od 1991. do 1995. godine, u izvještaju stoji kako je hrvatska Vlada objavila da se na dan 18. listopada 2018. više od 1.500 osoba i dalje vodi kao nestale i da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba za koje se zna da su preminule, što čini ukupan broj od 1.922 neriješenih slučajeva nestalih osoba. 

Izvještaj podsjeća da je Ministarstvo branitelja objavilo da su u razdoblju od 1. siječnja do 19. listopada 2018. ekshumirani posmrtni ostaci 14 osoba, što je pad od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu i da je provedena konačna identifikacija 29 osoba, što je porast od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Simboli i slogani iz ustaškog razdoblja

Zaključak je kako su pravni, politički i tehnički čimbenici usporavali rješavanje slučajeva u ratu nestalih osoba. 

Kada su u pitanju Ustavom i zakonom zajamčena sloboda izražavanja, izvještaj navodi reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava prema kojima Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima. 

Iako su zakonom i odlukama Ustavnog suda tehnički utvrđena ograničenja u odnosu na simbolički "govor mržnje", uključujući korištenje simbola i slogana iz nacističkoga i ustaškog razdoblja, nevladine organizacije i interesne skupine prigovorile su da je provedba tih odredbi i dalje nedostatna. 

Izvještaj za 2018. godinu izdvaja statistiku Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, prema kojoj je i dalje prisutan antisemitski govor na internetu te u medijima, kao i već od ranije antisemitski i ustaški grafiti na ulicama. 

Židovska zajednica usto ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam Holokausta. 

SNV: Govor mržnje i diskriminacija

Srpsko narodno vijeće (SNV), stoji u izvještaju, ističe da su se pripadnici srpske nacionalne manjine suočavali s govorom mržnje, grafitima i drugim oblicima uništavanja srpskih spomenika te znatnom diskriminacijom u pravosudnom sustavu, posebno u smislu nestalih osoba i ratnih zločina.

U izvještaju se, između ostaloga, spominju i navodi organizacija i nevladinih udruga o navodnim policijskim nasiljima i krađama na štetu izbjeglica i migranata, kao i skupnom protjerivanju te onemogućavanje nekim migrantima da zatraže međunarodnu zaštitu, iako su dužnosnici zanijekali ta izvješća.

Navodi se i da je Ministarstvo unutarnjih poslova javno je opovrgnulo navode o nasilju ili nečovječnom postupanju prema migrantima.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.