SAD proširio sankcije Rusiji, slijedi EU

Sjedinjene Američke Države proširile su u utorak svoje sankcije protiv Rusije zbog događaja u Ukrajini, priopćilo je Ministarstvo financija SAD-a, prenosi Tanjug agenciju Itar-Tass.

Novim sankcijama obuhvaćeni su Jedinstvena korporacija brodogradnje i tri banke – VTB banka, Ruska poljoprivredna banka i Banka Moskve.

Agencija Reuters je prenijela iz priopćenja da su nove sankcije uvedene Rusiji “zbog njezine podrške separatistima u istočnoj Ukrajini”.

Proširenjem liste ruskih banaka, američkim sankcijama su sada obuhvaćene gotovo sve najveće banke u državnom vlasništvu većim od 50 posto, osim Sberbanke.

Sankcijama brodogradilištu sa sjedištem u Sankt Peterburgu zamrznuta su sva sredstva koje ono možda ima u SAD-u i s njim su zabranjene sve američke transakcije.

Obama: Rusija prekršila nuklearni sporazum

Posljednji krug američkih sankcija, objavljenih 17. srpnja, pogodile su ruskog naftnog diva Rosnjeft, drugog po veličini proizvođača plina Novatek te treću najveću rusku banku Gazprombank, kao i druge banke, ugledne ličnosti i proizvođača oružja Kalašnjikova.

Glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest ranije je tijekom dana najavio mogućnost proširenja sankcija već u utorak, ali je također objavio kako je američki predsjednik Barack Obama pisao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu želeći ga izravno izvijestiti da je američka vlada utvrdila da je Rusija prekršila nuklearni sporazum o raketama srednjeg dometa. 

Earnest je odbio komentirati kako je i kada Rusija prekršila sporazum, no rekao je da su Sjedinjene Države dijelom zabrinute zbog opasnosti od širenja nuklearnog oružja.

Dodao je da činjenica da Obama ovo pitanje pokreće izravno se obraćajući Putinu svjedoči o ozbiljnosti situacije.

Dogovor u EU o sankcijama

Zemlje Europske unije u utorak su postigle dogovor o gospodarskim sankcijama Rusiji, koje će ponovno biti razmotrene nakon tromjesečnog razdoblja, a posebice su na meti novih sankcija banke, kojima će se ograničiti pristup financijskim tržištima, doznaje se iz diplomatskih izvora.

To bi moglo ugroziti tvrtke za pružanje financijskih usluga koje posluju u Rusiji, prenosi Tanjug navode francuskih medija.

Najnovije sankcije EU-a trebale bi stupiti na snagu u četvrtak, 31. srpnja, dodali su diplomati.

Radi se o prvoj velikoj seriji ekonomskih sankcija protiv Rusije, čiji je cilj natjerati predsjednika Vladimira Putina da prestane s potporom tvrtkama koje destabiliziraju Ukrajinu.

Blokirana imovina oligarha

“Postignut je politički dogovor o seriji ekonomskih sankcija” tijekom sastanka veleposlanika 28 zemalja članica, rekla je glasnogovornica diplomatske službe EU-a, prenosi Hina.

Sporazumom se blokira pristup financijskim tržištima EU-a, zabranjuje se prodaja oružja, osjetljive tehnologije u domeni energetike i proizvodi kojima je svrha dvostruka – i civilna, i vojna.

Ove mjere će ponovo biti revidirane nakon tri mjeseca od kada stupe na snagu, navode izvori iz EU-a, kako prenosi Srna.

EU je odlučila blokirati i imovinu četiri ruska poslovna čovjeka bliska Putinu, koji su optuženi da su izvukli korist iz aneksije Krima ili aktivno podupirali destabilizaciju istoka Ukrajine. 

Njihova imena još uvijek nisu poznata, a bit će objavljena u srijedu.

Cilj blokada investicija

Na “crnoj listi” EU-a je 87 osoba, među kojima dobar dio čine članovi ruskog nacionalnog vijeća sigurnosti, i 20 poduzeća, kojima su zabranjene vize, a imovina u EU zamrznuta.

Cilj je blokirati investicije u nekim sektorima na Krimu i u Sevastopolju, naročito u građevinarstvu, transportu, telekomunikacijama i energiji, precizirao je jedan europski izvor blizak pregovorima, prenosi Fena.

Sjedinjene Američke Države također su objavile ranije da pripremaju novu seriju sankcija protiv Rusije, prenosi AFP američkog državnog tajnika Johna Kerryja.

Mnoge države članice EU-a, među kojima Njemačka i Italija, imaju značajne ekonomske veze s Rusijom, koja, također, snabdijeva europski blok trećinom potrebnog plina, zbog čega je Bruxellesu teško da slijediti Washington u usvajanju strožih sankcija Moskvi.

Namjera pet zemalja

Međutim, rušenje malezijskog aviona 17. srpnja, za koji se veruje da su ga oborili proruski separatisti na istoku Ukrajine raketom proizvedenom u Rusiji, radikalno je promijenilo situaciju, zbog čega se ideja o širim i strožim ekonomskim sankcijama našla u vrhu agende EU-a, zaključuje AFP.

Predsjednici Francuske i SAD-a, Francois Hollande i Barack Obama, te predsjednici vlada Njemačke Angela Merkel, Velike Britanije David Cameron i Italije Matteo Renzi “potvrdili su” u ponedjeljak da “kane donijeti nove mjere” protiv Rusije, s obzirom na događaje u Ukrajini, priopćilo je francusko predsjedništvo.

“Unatoč brojnim pozivima upućenim Vladimiru Putinu, izrazili su žaljenje što Rusija, zapravo, nije izvršila pritisak na separatiste i dovela ih za pregovarački stol, niti je donijela konkretne mjere koje su se od nje očekivale kako bi osigurala nadzor rusko-ukrajinske granice”, piše u tekstu.

Pažljivo praćenje stanja

Uz to su “istaknuli da će pozorno pratiti hoće li Rusija izravno vojno pomagati separatistima u borbama”.

“Petero predsjednika država i vlada potvrdili su, uz takve uvjete, svoju nakanu da donesu nove mjere protiv Rusije”, piše u priopćenju.

K tome su “izrazili želju da ruski čelnici zauzmu kooperativan pristup u rješavanju ukrajinske krize”, napominjući da će “i dalje biti spremni za nastavak suradnje s Moskvom”.

Povodom ranijih najava da bi moglo doći do uvođenja oštrijih sankcija Rusiji, službena Moskva je u ponedjeljak poručila da takve mjere neće postići cilj i da je Rusija sposobna unaprijediti proizvodnju u onim sektorima koji budu pogođeni sankcijama Zapada.

Izvor: Agencije