SAD: Ne prisluškujemo šefove država

Glasnogovornik Bijele Kuće Jay Carney izjavio je u ponedjeljak da “Sjedinjene Države sada ne nadziru niti će nadzirati” privatne komunikacije šefova država.

Predsjednik SAD-a Barack Obama je saznao za ovo elektronsko nadziranje, koje je vršila NSA, iz izvještaja koji je naručio usred godine, objavile su novine citirajući američke zvaničnike.

Španija traži detalje

NSA je tajno pratila skoro 60 miliona telefonskih poziva građana Španije u mjesec dana, objavili su u ponedjeljak španski mediji, pozivajući se na dokumente koje je objavio odbjegli bivši američki obavještajac Edward Snowden.
Dnevni listovi Pais i Mundo su otkrili da je između 10. decembra 2012. i 8. januara ove godine NSA pratila milione telefonskih poziva, SMS poruka i e-mailova španskih građana, pri čemu su prikupljani brojevi i lokacije pošiljatelja i primaoca poziva i poruka, ali ne i njihov sadržaj.
Španska Vlada zatražila je u ponedjeljak od SAD-a detalje o programu prisluškivanja.
Američki ambasador u Španiji James Costos obećao je da će razjasniti “sumnje” koje su se pojavile nakon izvještaja o navodnoj špijunaži iz SAD-a.
Španski sekretar za evropska pitanja Inigo Mendez de Vigo rekao je da je takva praksa, ako je istinita, “neodgovarajuća i neprihvatljiva”.
Bijela kuća za sada nije željela komentirati najnovije navode španskih listova.

Prema ovom izvještaju, NSA je prisluškivala telefonske razgovore 35 šefova država i svjetskih lidera.

“Ključno pitanje je –  je li predsjednik Obama držan u mraku punih pet godina, a nije znao šta radi NSA?”, javio je iz Washingtona reporter Al Jazeere Ivica Puljić.

U ponedjeljak je u Washington doputovala i delegacija Evropske unije, čiji su se članovi sastali s Michaelom Rogersom, šefom Odbora za obavještajni rad američkog Kongresa.

Saopćeno je kako obje strane rade na tome da nesporazumi budu otklonjeni.

Krajem sedmice očekuje se dolazak u Washington njemačkih obavještajaca, koji će razgovarati sa američkim kolegama.

U Njemačkoj, glasnogovornik kluba zastupnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) rekao je kako će njemački zastupnici 18. novembra održati vanrednu sjednicu na kojoj će se razgovarati o aktivnostima NSA.

Amerikanci demantirali njemačke medije

U nedjelju je NSA demantirala napise u njemačkoj štampi, prema kojima je Obama od 2010. godine znao da Angelu Merkel prisluškuju.

Bild am Sonntag, nedjeljno izdanje dnevnog lista Bild, pozvao se na izvore iz američkih tajnih službi, prema kojima je šef NSA Keith Alexander obavijestio Obamu o operaciji prisluškivanja komunikacija Angele Merkel od 2010. godine, dok je sama operacija, prema pisanju njemačke štampe, počela 2002. godine.

“Obama nije prekinuo tu operaciju, nego je pustio da se nastavi”, rekao je visoki dužnosnik službi NSA, kojeg citira Bild.

Njemački list Spiegel je ranije prenio kako raspolaže dokumentima NSA, prema kojima se kancelarka Merkel nalazi na listi za prisluškivanje od 2002. godine, a bila je na njoj i nekoliko sedmica prije posjete američkog predsjednika Berlinu u junu ove godine.

U saopćenju za agenciju AFP, NSA je demantirala ove informacije.

“General Alexander nije razgovarao s predsjednikom Obamom 2010. godine o pretpostavljenoj obavještajnoj operaciji koja se odnosi na Angelu Merkel i nikada nije razgovarao ni o kakvoj operaciji koja bi se odnosila na kancelarku. Informacije u novinama, koje tvrde suprotno, nisu istinite”, izjavila je Vanee Vine, glasnogovornica NSA-e.

Odbijenica iz Tokija

NSA je prije dvije godine, navodno, tražila od japanske Vlade pomoć u nadziranju ličnih podataka putem optičkih kablova za internet i telefon u regionu Pacifičkog pojasa Azije, piše agencija Kyodo.
Cilj NSA bio je, kako je navedeno u izvještaju japanske agencije, da se SAD-u omogući da špijunira Kinu, što je Tokio odbio, pozivajući se na pravna ograničenja i nedostatak osoblja.

U nedjeljnom izdanju lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, koji ne navodi izvore, piše da je Obama Angeli Merkel u telefonskom razgovoru potvrdio kako nije znao za prisluškivanje.

Spiegel je objavio kako je američki predsjednik kazao da bi, da je to znao, odmah prekinuo operaciju prisluškivanja.

Nedavna otkrića o američkom prisluškivanju nagnala su evropske čelnike da zahtijevaju od Washingtona novi sporazum o prikupljanju obavijesti, koji bi omogućio očuvanje saveza, ali i nastavak borbe protiv terorizma.

‘Moguće krivično djelo’

Njemački ministar unutrašnjih poslova Hans Peter Friedrich odlučno zahtijeva “kompletne informacije” od Washingtona o navodnom 10-godišnjem prisluškivanju mobilnog telefona kancelarke Merkel i bilo koje druge vrste nadzora njenih komunikacija.

Prema Friedrichovim riječima, nužne su “potpune informacije o svim optužbama”, a ukoliko su Amerikanci doista pratili mobilne telefone u Njemačkoj, tvrdi da su u tom slučaju “prekršili njemačke zakone na njemačkom tlu”.

Upozorava kako to predstavlja krivično djelo, za koje prekršitelji moraju odgovarati.

U subotu je više hiljada ljudi protestiralo u centru Washingtona protiv mjera nadzora koje provodi NSA, te su kasnije organizatori skupa predali Kongresu peticiju kojom se traži obustavljanje dosadašnje prakse.

Skup u američkoj prijestolnici organiziran je povodom 12. godišnjice od usvajanja zakona, kada je, poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine, pooštren nadzor nad svim vrstama komunikacija u SAD-u.

Demonstranti su nosili transparente na kojima je pisalo “Zaustavite prismotru”, “Hvala Edwardu Snowdenu”, “Ne za NSA špijuniranje”, te su uzvikivali parole protiv obavještajnih službi SAD-a.

Nijemci očekuju izvinjenje

Ogromna većina Nijemaca, njih više od tri četvrtine, želi da se predsjednik Obama izvini kancelarski Merkel zbog špijuniranja njenog mobilnog telefona, pokazala je upravo objavljena anketa Emnid-Instituta, prema kojoj čak 76 posto Nijemaca očekuje takav potez od šefa Bijele kuće.

Svega 16 posto Nijemaca smatra da izvinjenje nije nužno, a njih 60 posto vjeruje da će ova špijunska afera nanijeti veliku štetu američko-njemačkim odnosima.

Bez obzira na aferu špijuniranja, više od polovine Nijemaca, njih 53 posto, smatra Amerikance dobrim saveznicima, a 39 posto misli da oni Nijemcima nisu dobri saveznici.

Izvor: Al Jazeera i agencije