SAD iščekuje prvu predsjedničku debatu

Prva debata dvojice kandidata na Predsjedničkim izborima u SAD-u ove godine, Baracka Obame i Mitta Romneyja, bit će održana u srijedu navečer, u Denveru, savezna država Colorado.

Do izlaska na birališta, Amerikanci će moći vidjeti još dvije predsjedničke i jednu potpredsjedničku debatu.

„Prva će biti o domaćoj politici, uglavnom o ekonomiji. Uslijedit će dopredsjednička koja će biti o svim temama. Druga predsjednička će biti nešto slično sastanku sa biračima gdje će ljudi u dvorani moći postavljati pitanja Obami i Romneyju. Posljednja, treća debata će za temu imati vanjsku politiku, što bi moglo biti veoma zanimljivo“, kazao je reporter Al Jazeere iz Washingtona Ivica Puljić.

Očekuje se da će oko 50 miliona Amerikanaca gledati 90-minutnu debatu iz Denvera. Je li to dovoljno da predsjedničke debate utječu na to kome će birači dati svoje glasove?

„Prije bih rekao da debate ne prave nego što prave razliku“, smatra predsjednički historičar Stephen Hess.

„Kandidati su obično vrlo iskusni ljudi, iza njih su mnogi govori, oni su pametni tako da su njihovi istupi na debatama uglavnom dobri. No, nikada ne znate kada će jedan od kandidata biti iznimno dobar ili kada će napraviti veću grešku.“

Ozbiljna diskusija

Debate se mjesecima uvježbavaju, a ovoga puta Mitt Romney je imao više vremena za pripreme od predsjednika Baracka Obame.

„Znam da mediji spekuliraju ko će od nas dvojice biti duhovitiji, ko će imati imati više bodova Guverner Romney je dobar u debatama, ja sam osrednji“, smatra aktuelni lider SAD.

„Ali, ono što me najviše brine jeste imati ozbiljnu diskusiju o tome što nam je potrebno da očuvamo ekonomski rast i šta će obnoviti sigurnost za radne ljude u Americi.“

Prema najnovijoj anketi univerziteta Quinnipac, glasači vjeruju da će Obama biti bolji u debatama u omjeru 54 na prema 28 posto.

„Zanimljiv je podatak da 93 posto registriranih birača namjerava gledati predsjedničku debatu. No, 86 posto njih ističe da neće utjecati ništa od onoga što u debati kažu kandidati na njihovu odluku kome će dati svoj glas 6. studenog“, navodi Puljić.

Iako rijetko, debate ipak mogu utjecati na to ko će biti novi američki predsjednik.

„U nekoliko su slučajeva debate napravile razliku. Vrlo često je u pitanju greška jednog ili drugog kandidata. Gerald Ford je 1976-te pogriješio kada je govorio o utjecaju Sovjetskog saveza na zemlje Istočnog bloka“, podsjeća historičar Hess.

„Ne postoji sovjetska dominacija u istočnoj Europi i nikada je neće biti kada ja budem predsjednik“, rekao je tada Ford.

Kasnije se ispravio, ali ta ga je greška koštala na izborima.

Sklon gafovima

Ronald Reagan je, iako najstariji kandidat, tokom debate pokazao koliko je svjež što je utjecalo na rezultate izbora 1984.godine protiv Waltera Mondalea.

„U ovoj kampanji ja neću govoriti o godinama, neću zbog političkih razloga ovdje iskorištavati mladost i neiskustvo mog suparnika“, izjavio je Reagan koji je tada imao 73, a Walter Mondale 56 godina.

Neke su debate pokazale da govor tijela ima važniju ulogu od riječi. Mladi i energični John Kennedy je pobrao simpatije u duelu protiv agresivnog i oznojenog Richarda Nixona.

George H. Bush je 1992. godine pogledom na sat ostavio dojam da je nestrpljiv i ravnodušan, da bi na izborima pobijedio njegov suparnik Bill Clinton.

Inače, u anketi Univerziteta Quinnipiac, Obama na dan debate ima 49, a Romney 45 posto glasova američkih birača.

Prema analitičarima, ova debata bi mogla biti presudna za Romneyja koji će pokušati okriviti Obamu za stanje američke ekonomije.

„Obami je bitno da ne napravi neku grešku, dok Romney mora pokazati kako brine za prosječnog Amerikanca. No, on je sklon greškama, imao je nekoliko gafova koje mu Amerikanci nisu oprostili.“

Izvor: Al Jazeera