SAD i Kina počeli direktne trgovinske pregovore
Sjedinjene Američke Države i Kina održale su prve direktne razgovore o trgovini otkad su se predsjednici Donald Trump i Xi Jinping 1. decembra dogovorili da odgode daljnja povećanja carina u borbi dvije najveće svjetske ekonomije u vezi s pitanjima tehnologije.
Ti sastanci početak su pregovora, za koje ekonomisti kažu da će izvjesno biti dugi i teški, u vezi s američkim žalbama da tehnološke ambicije Kine narušavaju njene trgovinske obaveze, prenosi Beta.
Peking i Washington uveli su carine na milijarde dolara robe i izazvali strah da će sukob ugušiti globalni ekonomski rast, koji već pokazuje znakove usporavanja.
Trump je u julu uveo carine na kinesku robu zbog višegodišnjih primjedbi da Kina krade tehnologiju stranih kompanija ili ih prisiljava da je predaju.
‘Kina krši obaveze u vezi s otvaranjem tržišta’
Trenutna američka vlada također se protivi kineskim planovima za razvoj industrije, za koje Washington, Evropa, Japan i drugi trgovinski partneri tvrde da krši kineske obaveze u vezi s otvaranjem tržišta.
Američki zvaničnici boje se da bi uspon Kine, kao potencijalnog takmaca u oblastima telekomunikacija, solarne energije, električnih kola itd., mogao umanjiti američko liderstvo u industriji.
Oni žele da Peking prekine s pokušajima da stvori globalne igrače u robotici i drugim poljima.
Tim žalbama odbacuju se planovi kineske vlasti da Kinu učini bogatom i moćnom zemljom.
Sjedinjene Američke Države uvele su carine od 25 posto na kinesku robu u vrijednosti 50 milijardi dolara i carine od 10 posto na 200 milijardi dolara uvoza.
Ugroženi milioni radnih mjesta
Kina je zauzvrat nametnula carine od 25 posto na 50 milijardi dolara američke robe, podešene tako da najviše pogode agrarna područja SAD-a, koja su podržala Trumpa na izborima, i carine od 10 posto na 60 milijardi dolara uvoza.
Također, kineska regulatorna tijela usporila su carinske preglede za američke kompanije i obustavila izdavanje dozvola u finansijama i drugim industrijama.
Kineski izvoz u SAD rastao je tokom čitave 2018. s obzirom na to da su izvoznici požurili da isporuče narudžbe prije uvođenja novih carina.
Ekonomisti očekuju da američke narudžbe iz Kine ove godine budu manje jer u ovom trenutku globalna potrošačka potražnja slabi.
Zbog toga su milioni radnih mjesta u Kini ugroženi.
Trump i Xi složili su se 1. decembra da odgode uvođenje novih carina za 90 dana dok traju pregovori.
Vlade nagovijestile mogući dogovor
Ekonomisti navode da je to premalo vremena da se riješi čitav niz postojećih sporova u trgovinskim odnosima dvije zemlje.
Smatraju da Peking treba pokazati dovoljan napredak da bi uvjerio Trumpa da produži postavljeni rok, moguće putem obavezivanja na kupovinu američke soje, plina ili druge robe.
Obje vlade tvrde da žele rješenje, ali ekonomisti kažu da će rješavanje sukoba i nalaženje načina za provođenje dogovorenog biti dugotrajno i politički osjetljivo.
Neki smatraju da bi mogle proći godine prije nego što kaznene carine budu ukinute.
Vlade su nagovijestile i okvire mogućeg dogovora.
Tokom razgovora održanih u maju u Pekingu američki predstavnici iznijeli su kineskim vlastima zahtjeve koji su uključivali i smanjenje subvencija za visokotehnološku industriju i kineskog trgovinskog suficita.
Tehnologije s ‘dvostrukom upotrebom’
Prema navodima lista Wall Street Journal, kineski zvaničnici razložili su spisak zahtjeva na 142 tačke.
Oni su tada rekli da 30 do 40 posto toga može biti učinjeno odmah, da se o otprilike isto toliko s vremenom može pregovarati, dok 20 posto ne dolazi u obzir zbog nacionalne sigurnosti i drugih razloga.
Peking bi mogao zahtijevati da SAD izmijeni ograničenja na izvoz tehnologije s “dvostrukom upotrebom”, s mogućom vojnom primjenom.
Kina tvrdi da su kineske kompanije nepravedno tretirane u procjenama nacionalne sigurnosti prilikom preuzimanja kompanija iako su gotovo svi dogovori o preuzimanju odobreni bez ikakvih izmjena.
Izvor: Agencije