SAD će Ukrajini poslati vojnu pomoć

Američka pomoć podrazumijeva, među ostalim, i protivtenkovske rakete Javelin (AP)

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Grigorij Karasin, upozorio je u subotu kako će odluka Washingtona da opskrbi oružjem Ukrajinu isprovocirati Kijev da uporabi silu u sukobu u istočnoj Ukrajini.

Izjavu Karasina prenijela je ruska agencija RIA, navodi Reuters.

State Department, kako prenosi Tanjug, za sada nije želio potvrditi slanje oružja, već su priopćili da će Sjedinjene Države Ukrajini pružiti “pojačane obrambene sposobnosti”, budući da se Kijev sukobljava sa separatistima koje podržava Rusija u istočnom dijelu zemlje.

SAD: Pomoć odbrambene prirode

Navodno je riječ, među ostalim, o protutenkovskim raketama “Javelin”.

“Pomoć Sjedinjenih Država u potpunosti je obrambene prirode, a kao što smo uvijek rekli, Ukrajina je suverena zemlja i ima pravo braniti se”, izjavio je neimenovani dužnosnik State Departmenta, prenosi Reuters.

Takav potez predstavlja dodatnu podršku ukrajinskoj vojsci koja se bori protiv snaga za koje SAD tvrde da ih obučava i naoružava Rusija.

Spomenuta odluka će najvjerojatnije potaknuti tenzije s Kremljom, navodi AP.

Američki mediji ranije su objavili, pozivajući se na izvore iz State Departmenta, da je predsjednik Donald Trump trebao odobriti prodaju protutenkovskih raketa Ukrajini.

Svaku prodaja treba odobriti Kongres.

Međusobne optužbe

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije prethodno je optužilo ukrajinsku stranu da opstruira njihov rad u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju te da im ograničava pristup bojišnici.

Ukrajinski dužnosnici upozorili su u srijedu kako bi odluka Moskve da se povuče iz ukrajinsko-ruske kontrolne skupine za prekid vatre mogla pogoršati stanje u istočnoj Ukrajini.

State Department je u međuvremenu odobrio izvoznu dozvolu za Ukrajinu za kupnju određenog lakog oružja kod američkih proizvođača.

Senator John McCain je pozdravio tu prodaju, te pozvao predsjednika Trumpa da “dopusti dodatnu prodaju obrambenog oružja, uključujući protutenkovske streljivo”.

“Predsjednik treba u potpunosti iskoristi sredstva osiguranja za pomoć koju Kongres osigurava Ukrajini da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet”, naveo je McCain.

U međuvremenu su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvali u subotu strane upletene u sve češće kršenje prekida vatre u istočnoj Ukrajini da što prije primjene sporazume koje su potpisali, prenose u subotu agencije priopćenje Elizejske palače. 

Ukrajinski dužnosnici, promatrači i zemlje koje podupiru ukrajinsku vladu u Kijevu, upozorili su u srijedu Moskvu da će odluka o povlačenju iz kontrolne skupine pogoršati stanje na istoku Ukrajine.

“Ruske časnike pozivaju da se vrate u Zajednički centar za kontrolu i koordinaciju koji igra važnu ulogu u potpori promatračima OESS-a i u praćenju primjene sporazuma o prekidu vatre”, pišu agencije AFP i Reuters.

Merkel i Macron: Mirno rješenje jedina opcija

Merkel i Macron opetuju “punu potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine” te ističu da je “mirno rješenje sukoba” jedina opcija.

Pozivaju sve strane da što prije “primijene već dogovorene odluke (sporazumima iz Minska) kako bi smanjili patnje stanovništva”.

Sporazumima iz Minska potpisnice su se obvezale na prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i stvaranje tampon zone te na oslobađanje svih zarobljenika i talaca.

Merkel i Macron traže “bez odgode” primjenu sporazuma Trilateralne kontaktne skupine u svrhu oslobađanja 380 zarobljenika s jedne i druge strane, prenosi Hina.

Traže da se povuče teško naoružanje, ulože napori za “razmjenu svih preostalih zarobljenika” te da se “omogući pristup Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC) svim zatvorenicima i olakšaju potragu za nestalima koju provodi ICRC”.

Europska unija produljila je ovaj tjedan za još šest mjeseci ekonomske sankcije nametnute Rusiji zbog njezina miješanja u sukob u Ukrajini, koji sada traje tri i pol godine.

Sankcije su donesene ljeti 2014., nekoliko mjeseci nakon što je Rusija pripojila poluotok Krim, a proruski pobunjenici počeli ofenzivu na istoku Ukrajine.

Nedavno se počeo ponovno rasplamsavati sukob koji dosad odnio više od 10.000 ljudskih života.

Kijev i zapadne zemlje optužuju Rusiju da podržava separatističke pobunjenike s istoka Ukrajine, ponajprije naoružanjem, no Moskva to kategorički opovrgava.

Izvor: Agencije