Balkan|Hrvatska

Sabor usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH

Sabor, Hrvatski sabor
Published On 14 Dec 2018
|
Ažurirano: 
14 Dec 2018
07:51 PM (GMT+2)

Hrvatski sabor je sa 81 glasom ‘za’, četiri suzdržana i 11 ‘protiv’ u petak izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. 

U Deklaraciji se, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog Ustava i Izbornog zakona u cilju, kako se navodi, ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija je izazvala brojne kontroverze zbog optužbi iz redova opozicije kako se radi o direktnom miješanju u unutarnja pitanja susjedne države, zbog čega je prvi tekst Deklaracije dijelom izmijenjen.

No, protiv izmijenjenog teksta bili su zastupnici Mosta s tvrdnjom kako se radi o ublaživanju teksta te kako se ovom verzijom Hrvati u BiH dodatno zapostavljaju, zbog čega su uložili i amandmane koji se odnose na status pripadnika HVO-a i mogućnost dopisnog i elektroničkog glasovanja na izborima, koji nisu usvojeni s obrazloženjem kako to nije osnovna namjera ove deklaracije.

Socijademokratska partija Hrvatske (SDP) nije podržala Deklaraciju, jer nije usvojen njihov amandman u kojem se navodi kako “Hrvatski sabor osuđuje sve politike i postupke koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana”.

Doduše, prihvaćeno je osam od 15 amandmana SDP-a (dva u cijelosti i šest djelomično), no riječ je uglavnom o amandmanima tehničke prirode dok su oni kojima su nastojali utjecati politički i suštinski na sadržaj Deklaracije odbijeni.

SDP ne želi davati podršku HDZ-ovoj politici devedesetih

Nakon što je odbijen SDP-ov amandman po kojem bi Hrvatski sabor osudio sve postupke i politike koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana SDP-ovac Arsen Bauk kazao je ako zbog toga neće podržati Deklaraciju.

“Ne želimo nositi teret HDZ-ove politike iz ‘90-ih prema BiH i želimo da nas rasteterite tog tereta”, poručio je Bauk.

Podršku Deklaraciji odbio je dati i Građansko-liberalni savez (GLAS), čija je članica bivša šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić.

“Deklaracija ide protiv našeg ugleda i protiv naših interesa. Tko će Hrvatsku poslije ovog uzeti za ozbiljno kad govore o svojim susjedima, a za ostale teme nas ionako ne uzimaju za ozbiljno”, izjavila je Pusić tokom rasprave.

Osim SDP-ovaca, koji su bili protiv, zastupnici Mosta i Živog zida nisu glasali, dok su suzdržani bili neovisni Marko Vučetić, Tomislav Žagar, Vlaho Orepić i Mario Habek.

Za Deklaraciju su bili, među ostalima, bivši SDP-ovac Zdravko Ronko i Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) te Neovisni za Hrvatsku, javila je Hina.

Poziv na izmjene Ustava i izbornog zakona

U prijedlogu deklaracije koju je usvojio Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, navodi se da je “za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njezinu budućnost”.

To je prva od šest točaka deklaracije, dokumenta na 20 stranica koji je Sabor objavio na svojoj stranici na internetu, u kojoj se ističe marginaliziranost Hrvata u BiH.

Među ostalim, navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Dejtonskog sporazuma. 

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Republike Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU-u, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

U ostalim točkama se naglašava da će “samo puna primjena Ustava BiH kojim je ona definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućiti jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima”.

Hitne promjene u cilju jednakopravnosti

Naglašava se i da “Hrvatski sabor očekuje rasvjetljavanje svih dosad nerazriješenih slučajeva ubojstava Hrvata u BiH, od povratnika do najviših dužnosnika, te učinkovito procesuiranje ratnih zločina uz potpuno jednak tretman pripadnika svih naroda i uklanjanje bilo kakvih političkih konotacija takvih slučajeva, što uključuje i tretman svih ratnih operacija uz puno uvažavanje međudržavnih sporazuma na kojima su bile pravno utemeljene, te potiče jačanje suradnje nadležnih institucija RH i BIH”.

Hrvatski sabor Deklaracijom traži i od predstavnika Republike Hrvatske da koristi sve instrumente, na osnovu Ustava i međunarodnih sporazuma, koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kao potpisnici Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma da se ukaže na kršenje tih sporazuma, na sve negativne posljedice koje su u međuvremenu nastupile kako za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tako i za samu državu Bosnu i Hercegovinu.

U Deklaraciji se pozivaju institucije Republike Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera i agencije