Hrvatski sabor usvojio budžet za 2021. godinu

Nezadovoljna što je prihvaćen tek manji dio njenih amandmana, opozicija je bojkotirala glasanje o njima (Patrik Macek / PIXSELL)

Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova donio državni budžet za iduću godinu, s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.

Nezadovoljna što je prihvaćen tek manji dio njenih amandmana, opozicija je bojkotirala glasanje o njima, vrativši se na glasanje o samom budžetu, prenosi Hina.

Najvažniji finansijski dokument države dobio je potrebnih 76 glasova.

Za njega su glasali svi zastupnici saborske većine, protiv se izjasnilo 49 zastupnika.

Sabor je dao i saglasnost na finansijske planove vanbudžetskih korisnika.

Prihvaćenim budžetom prihodi su predviđeni na nivou 147,3 milijarde kuna (19,5 milijardi eura), a rashodi na 157,9 milijardi kuna (19,8 milijardi eura).

Pri izradi budžeta za iduću godinu Vlada je projicirala pčrivredni rast od 5,0 posto, u 2022. godini za 3,4 posto te u 2023. godini za 3,1 posto.

Deficit u 2021. godini 1,5 milijardu eura

Nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna (3,8 milijardi eura, 8,0 posto bruto domaćeg peroizvoda – BDP-a), budžetski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće bi godine trebao iznositi 11,56 milijardi kuna (1,5 milijardi eura), ili 2,9 posto BDP-a.

Daljnje smanjenje budžetskog deficita opće države planira se i u iduće  dvije godine – na 2,1 posto, odnosno na 1,6 posto.

Premijer Andrej Plenković ranije je istaknuo da se budžet za 2021. godinu može nazvati budžetom koji Hrvatskoj osigurava provredni oporavak u vrijeme korona krize.

“Naš cilj u ovom specifičnom proračunu je zaštititi najosjetljivije skupine te potaknuti naše gospodarstvenike. Želimo osigurati gospodarski oporavak, zaštititi radna mjesta, ojačati zdravstveni sustav i otpornost Hrvatske na gospodarske krize”, istaknuo je premijer.

Značajan će učinak, naglasio je, imati i povećanje povlačenja sredstava iz evropskih fondova.

Bitan dio budžeta su i sredstva za obnovu Zagreba nakon zemljotresa (2,4 milijardi kuna, oko 320 miliona eura), ali i kompenzacijske mjere za lokalne uprave i samouprave nakon nove porezne reforme.

Izvor: Agencije