Ruski tenkovi ušli u Ukrajinu

Konvoj sedam tenkova ruske vojske ušao je na ukrajinsku teritoriju, dok je još nešto manje od 50 tenkova primijećeno u ruskoj oblasti Voronež, 20 kilometara od rusko-ukrajinske granice.

Kako je saopćeno iz Uprave za granice Ukrajine, još nekoliko kamiona sa lansirnim rampama nalazi se u pograničnom području, prenosi Anadolija.

U saopćenju je potvrđen ulazak sedam ruskih tenkova na ukrajinsku teritoriju.

Istovremeno, snažne eksplozije potresle su područje gdje se srušio malezijski putnički avion na letu MH17 u istočnoj Ukrajini, nakon što su posmatrači Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) zajedno sa holandskim i australskim ekspertima stigli na mjesto pada aviona, javlja AFP.

Nekoliko eksplozija odjeknulo je nekoliko kilometara daleko od mjesta pada aviona, a mogao se vidjeti i crni dim kako dolazi iz obližnjeg sela.

Više od deset malezijskih eksperata koji se bave identifikacijom nalaze se u Harkovu.

Iz Kuala Lumpura u srijedu je odletjela grupa od 68 policajaca, koji trebaju osigurati ostatke srušenog aviona.

Ruski stručnjaci

Zamjenik načelnika ruske Federalne agencije za zračni saobraćaj (Rosavijacija) Oleg Storčevoj sa grupom savjetnika stigao je u glavni grad Ukrajine, saopćila je Rosavijacija.

“Ruski stručnjaci namjeravaju da se sretnu sa rukovodiocem komisije za istragu Žizbertom Vogelarom i predaju komisiji za istragu sve materijale koje je ranije od ruske strane tražio predsjednik te komisije”, navodi se u saopćenju.

U saopćenju se navodi da je donesena odluka o jednodnevnom obustavljanju ofanzive na zahtjev generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Bana Ki-moona, prenosi AFP.

Štab dodaje da vojska “neće voditi borbe, osim što će štititi sopstvene pozicije od napada”, prenosi Tanjug.

Vlada Australije saopćila je u četvrtak da bi do 80 neotkrivenih beživotnih tijela žrtava pada aviona Malaysia Airlinesa i dalje moglo biti na mjestu nesreće u istočnoj Ukrajini.

“Dobili smo najsnažniju moguću podršku Vlade Ukrajine, ali sukobi i dalje traju i nema primirja”, izjavila je australska ministrica vanjskih poslova Julie Bishop za državnu televiziju ABC.

‘Potkopavanje procesa’

“Bojim se da Rusija aktivno potkopava taj proces”, kazala je.

Većina putnika bili su Holanđani, Malezijci i Australci.

“Danas smo čuli da bi na mjestu pada moglo biti još do 80 mrtvih tijela”, rekla je Bishop.

Ona je kazala da je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio kako je predan osiguravanju pristupa toj lokaciji, ali da je to područje i dalje nesigurno.

Rusija strahuje da Kijev nastoji uništiti dokaze o ukrajinskoj umiješanosti u rušenje putničkog aviona malezijske aviokompanije, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin.

Čurkin je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a rekao da je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko naložio prekid vatre u radijusu od 40 kilometara od mjesta pada aviona, ali je ta naredba prekršena.

Ukrajinski zvaničnici su postavili novi zadatak da preuzmu kontrolu nad mjestom rušenja aviona, naveo je Čurkin.

‘Rušenje rezolucije’

Prema njegovim riječima, takve akcije predstavljaju kršenje Rezolucije 2166, što ugrožava nepristrasnu istragu o toj tragediji.

Čurkin je podsjetio da je prije tri dana ruska delegacija od članica Vijeća sigurnosti UN-a tražila da usvoje saopćenje u kojem se poziva na sveobuhvatnu, temeljnu i međunarodnu istragu.

Ipak, ruski prijedlog su blokirale određene članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje su protiv primjene Rezolucije 2166, rekao je Čurkin, prenijela je agencija Itar-Tass.

Čurkin je i u ponedjeljak upozorio na to da bi pokušaj ukrajinskih vojnika da preuzmu kontrolu nad mjestom rušenja aviona predstavljao kršenje Rezolucije 2166 Vijeća sigurnosti UN-a.

Ruski diplomata je tada istakao da vojna dejstva ukrajinskih vojnika u oblasti rušenja aviona “otvoreno proturječe” rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

Avion se srušio u istočnom dijelu Ukrajine 17. jula sa 298 putnika i članova posade, od kojih su 193 bili Holanđani.

Odbijena ostavka Jacenjuka

Vrhovna rada (skupština) Ukrajine nije prihvatila ostavku koju je prošle sedmice podnio premijer Arsenij Jacenjuk, javile su agencije.

Za ostavku premijera glasalo je samo 16 poslanika od potrebnih 226, a protiv je bilo 109 poslanika, prenosi Tanjug.

Jacenjuk je za govornicom rekao da “Ukrajina nije proglasila bankrot i nikada neće”, preneo je Itar-Tass.

On je podnio ostavku 24. jula zbog raspada vladajuće koalicije i odbijanja poslanika da podrže Vladine prijedloge zakona u Skupštini.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je u srijedu da vlada sa Jacenjukom na čelu treba nastaviti s radom.

Predsjednik Skupštine Aleksandar Turčinov je 24. jula proglasio raspad koalicije “Evropski izbor”, formirane poslije smjene vlasti u Ukrajini u februaru.

Inicijatori su bile poslaničke grupe Ukrajinska demokratska alijansa za reforme (UDAR) i Sloboda.

Cameron: Nećemo pokrenuti Treći svjetski rat

Britanija neće “pokrenuti Treći svjetski rat zbog Ukrajine, niti uputiti flotu u Crno more”, već će vršiti ekonomski pritisak na Rusiju dok ne promijeni kurs, rekao je britanski premijer David Cameron.

Cameron je ponašanje Rusije u Ukrajini uporedio sa Njemačkom prije izbijanja Prvog i Drugog svjetskog rata.

On je, međutim, istakao da Zapad treba da povuče liniju ili će Rusija početi da vrši sličan pritisak na zemlje Evropske unije koje se nalaze na istočnom obodu kontinenta, poput Rumunije, prenio je britanski Telegraph.

Prema njegovim riječima, nove sankcije protiv Rusije dio su napora Zapada da izvrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina i prinudi ga da promijeni kurs.

“Mi treba da vršimo pritisak do trenutka kada Rusija odluči da se ponaša kao civilizirana zemlja i dozvoli Ukrajini da izabere sopstvenu budućnost“, rekao je Cameron.

“Ove godine mi obilježavamo 100. godišnjicu izbijanja Prvog svjetskog rata i taj rat je bio u vezi s pravom male zemlje Belgije da je ne pregaze njeni susjedi. Istu lekciju smo morali naučiti i u Drugom svjetskom ratu, kada se ista stvar dogodila Poljskoj, Čehoslovačkoj i drugim zemljama. Na neki način, mi to vidimo danas u Evropi”, rekao je Cameron.

On je istakao da je Ukrajina zemlja priznata od Ujedinjenih naroda i da njen teritorijalni integritet ne može da ugrožava Rusija.

“Ono što mi vidimo, nema sumnje da je riječ o ruskom novcu, radi se o Rusima, o ruskom oružju koje se šalje u Ukrajinu kao pomoć separatistima za njihovu borbu protiv Vlade Ukrajine”, rekao je Cameron.

‘Tragičan rezultat’

“Vidjeli smo tragičan rezultat obaranja malezijskog aviona MH17. Mi za sada ne možemo biti 100 posto sigurni da su separatisti pucali iz oružja proizvedenog u Rusiji, ali izgleda da je to najvjerovatnije objašnjenje”, rekao je Cameron.

“Mi vidimo tragične gubitke života i treba da se zapitamo šta još možemo uraditi. Nećemo početi evropski rat, ne želimo vojnu konfrontaciju, ali treba da iskoristimo ekonomsku moć koju imamo”, rekao je britanski premijer.

Prema njegovim riječima, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su odlučne da djeluju, jer će, ukoliko to ne urade, Rusija pokušati destabilizirati druge zemlje istočne Evrope, poput Rumunije.

“Evropska unija i SAD trebaju pokazati Rusiji kako je neprihvatljivo ono što radi u Ukrajini. Neprihvatljivo je, također, ako ustuknemo i ništa ne učinimo. Sutra će biti destabiliziranih zemalja na Baltiku, Rumunija će biti destabilizirana, susjedi Rusije će početi da osjećaju pritisak onoga što Putin radi”, rekao je Cameron.

On je istakao da osjeća kako će ekonomski pritisak na Rusiju dati rezultat, jer “na kraju Rusija treba Evropu i Ameriku više nego što Amerika i Evropa trebaju Rusiju”.

“Naravno, mnoge evropske zemlje kupuju gas i naftu od Rusije. Da, naravno da mi imamo koristi od investicija ruskog biznisa i ljudi u Ujedinjenom kraljevstvu. Ipak, otvoreno govoreći, u Evropi i Americi mi smo jači ako se držimo zajedno i kažemo – ako nastavite na taj način, otežat ćemo vam nametanjem sankcija”, rekao je britanski premijer.

Vojna pomoć Ukrajini

Američki senatori založili su se u srijedu, poslije sastanka sa istaknutim zvaničnicima administracije Baracka Obame, da SAD uputi vojnu pomoć Ukrajini.

Republikanski senator Lindsey Graham je izjavio da administracija smatra kako je Rusija spremna boriti se u Ukrajini da spriječi poraz proruskih snaga.

Suprotno tome, SAD nema strategiju, rekao je Graham, dodajući da sankcije protiv Rusije dosad nisu promijenile kalkulacije Vladimira Putina, prenio je AP.

Graham je naveo da se zalaže za mjere koje će Putina lično pogoditi i da bi trebalo pomoći ukrajinsku vojsku.

Da bi Ukrajinu trebalo vojno pomoći smatraju i republikanska senatorka Kelly Ayotte i demokrata Bill Nelson.

Ayotte je rekla kako je “sramno” to što Obamina administracija nije osigurala oružje.

Barack Obama vjeruje kako nije potrebno da se SAD vojno angažira, navela je američka agencija.

Sjednica trilateralne Kontaktne grupe za rješavanje situacije u Donjeckom basenu bit će održana danas u bjeloruskoj prijestolnici Minsku.

Sastanci trilateralne Kontaktne grupe održavaju se u formatu Ukrajina-Rusija-OSCE, navodi Itar-Tass.

Na tom skupu će, između ostalog, učestvovati bivši predsjednik Ukrajine Leonid Kučma, zatim ambasador Rusije u Ukrajini Mihail Zurabov i predstavnik OSCE-a.

Molba Lukašenku

Susret je predložio ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, koji je predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka zamolio da pomogne u organiziranju sastanka Kontaktne grupe, prenijela je ukrajinska državna agencija Ukrinform.

Porošenko je predložio da na sjednici budu razmotrena dva pitanja – oslobađanje svih otetih i omogućavanje pristupa međunarodnim ekspertima mjestu pada putničkog aviona Beoing 777 malezijske aviokompanije.

Kako prenosi ruska agencija RIA Novosti, predstavnici samoproglašene Narodne Republike Donjeck namjeravaju učestvovati na zasjedanju trilateralne grupe o Ukrajini.

“U nekom vidu ćemo biti prisutni, ne brinite, ako zasjedanja uopće bude”, rekao je toj agenciji premijer samoproglašene republike Aleksandar Borodaj.

Izvor: Agencije