Ruska mornarica u Mediteranu kao kod kuće

Piše: Luke Coffey

Stogodišnjica Sporazuma Sykes-Picos ovog mjeseca je fokusirala pažnju na podjelu Bliskog istoka na britanske i francuske zone utjecaja nakon Prvog svjetskog rata. Međutim, manje poznat je Sporazum iz Konstantinopolja, napravljen godinu prije Sporazuma Sykes-Picot. Po njemu, Velika Britanija i Francuska su pristale dati kontrolu Rusiji nad turskim moreuzima, kao i nad Konstantinopolju, tadašnjoj prijestolnici Osmanskog carstva, nakon pobjede Trojne Antante u Prvom svjetskom ratu.

Nesputani pristup Sredozemnom moru je bio ključan za Rusiju. Prve godine Velikog rata, 1914, polovina svih ruskih izvora i 90 posto njenih poljoprivrednih izvoza prolazilo je kroz Turske moreuze. Revolucija iz 1917. godine u Rusiji izvela je državu iz rata, što je značilo neprovođenje Sporazuma iz Konstantinopolja. Čak i danas Rusi znaju kako pristup Mediteranu znači pristup svijetu.

Tokom Hladnog rata, Peta operativna eskadrila patrolirala je Sredozemljem kako bi pratila šta Sjedinjene Američke Države i NATO rade u toj regiji. Nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, ova flota je raspuštena i rusko pomorsko prisustvo u Mediteranu je sve donedavno bilo ograničeno. Ruski predsjednik Vladimir Putin ima veliku želju vratiti Rusiju na carske stare i za Rusku mornaricu je Sredozemlje postavio kao prioritet.

Ranije ove godine, tokom posjete Krimu, koji je Rusija okupirala, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je kazao kako je “Sredozemna regija središte svih esencijalnih opasnosti ruskim nacionalnim interesima”. Također je najavio kako će biti uspostavljena nova ruska pomorska jedinica za Mediteran, vjerovatno zasnovana na Petoj operativnoj eskadrili, koja je djelovala tokom Hladnog rata.

Od Levanta do Gibraltara

Sve jače rusko pomorsko prisustvo u Mediteranu je omogućilo to što se SAD isključio iz regije zbog takozvanog pivota, odnosno premještaja balansa na Aziju. Putin, uvijek željan napredovati s velikom strategijom za Rusiju, vidio je ovo kao priliku za rusku mornaricu da ispuni prazninu koja je ostala odlaskom američke mornarice.

Kako bi mogla djelovati u Mediteranu, Moskva je osigurala pristup lancu luka za dosipanje goriva i dostavu namirnica ruskoj mornarici od Levanta do Gibraltarskog moreuza – zapanjujuća činjenica je kako se mnoge nalaze u članicama NATO-a i Evropske unije. Ova činjenica je od naročite brige zbog toga što je NATO prekinuo odnose s Rusijom, dok je EU nametnula ekonomske sankcije Moskvi.

Rusija održava važnu pomorsku bazu u većinski alavitskoj regiji Tartus u Siriji i Putin želi sačuvati ovu bazu po svaku cijenu. To je razlog nastojanja Putina u čuvanju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada na poziciji. Assad u Damasku garantira ruske brodove u Tartusu i pomorsko prisustvo u Sredozemnom moru.

Nije samo Sirija u pitanju. Od kako je Rusija zauzela Krim, ruski borbeni brodi “Viceadmiral Kulakov” posjetio je Maltu jula 2014. godine, a u ovoj državi boravio je i Yaroslav Mudry februara 2015. godine. Iako Malta nije članica NATO-a, dio je EU-a. Juna 2015. godine ruski brod “Korolev 130” posjetio je Grčku – članicu i NATO-a i EU-a. Glasine kruže kako Moskva traži prava baziranja na Kipru – još jednoj članici EU-a.

Od svih članica NATO-a i EU-a koje pružaju domaćinstvo Ruskoj mornarici, Španija je najgora. Moskva je od 2011. godine počela regularno koristiti lučke kapacitete u Ceuti – španskoj enklavi na Sjeveru Afrike. Ceuta je pravno dio Španije i jedan je od samo dva EU grada – drugi je španska enklava Melilla – koji se nalaze na glavnom kopnu Afrike. Također je dio Šengenskog sporazuma i eurozone.

Putin kruži oko Zapada

Od 2011. godine je najmanje 58 ruskih vojnih brodova bilo u ovoj španskoj luci, uključujući razarače, fregate, borbene amfibijske brodove, pa čak i borbene podmornice. Ukupno je najmanje 21 ruski borbeni brod posjetio Španiju kako bi dosuo gorivo i popunio rezerve namirnica od kako je Rusija napala i anektirala Krim marta 2014. godine, a EU počela s ekonomskim sankcijama protiv Moskve.

Neodgovorno je za evropske države da dozvoljavaju ruskim borbenim brodovima – naročito nekim od najnaprednijih podmornica – da koriste njihove luke, naročito luke locirane nedaleko od važnih pomorskih baza NATO-a. Također je neprihvatljivo da članice NATO-a i EU-a podržavaju Rusku mornaricu u vrijeme kada Moskva aktivno pokušava rastaviti Ukrajinu i zbog toga je meta ekonomskih sankcija.

Dobijanjem pristupa pomorskim bazama u EU i NATO članicama, Putin je u mogućnosti ubiti dvije muhe jednim udarcem. S jedne strane, pristup ovim lukama olakšava djelovanje Ruskoj mornarici u Sredozemnom moru na štetu NATO-a. S druge strane, Putin pokazuje koliko je podijeljena Evropa realna u svojim stavovima prema Rusiji.

Još jednom Putin kruži oko Zapada.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera