Rusima u Ukrajini zabranjen rad u medijima

Ukrajinski Parlament je usvojio mjeru kojom se Rusima zabranjuje osnivanje ili učestvovanje u radu televizijskih i radio stanica u Ukrajini.

Prijedlog zakona koji su u četvrtak većinom glasova podržali ukrajinski poslanici propisuje da niko ko učestvuje u radu medija ne može biti iz zemlje koju Ukrajina smatra agresorom, prenijela je agencija AP.

Parlament Ukrajine je početkom godine proglasio Rusiju agresorskom državom, a u Ukrajini su već ranije iz ponude kablovskih operatera izbačeni ruski televizijski kanali, prenosi Tanjug.

Novousvojena mjera zahtijeva od medijskih kuća da na svojim internetskim stranicama objave kompletne informacije o svojoj vlasničkoj strukturi i da te informacije dostave nacionalnom vijeću za medije.

Ukrajina, koja vodi rat s proruskim separatistima, odobrila je ranije plan nove vojne doktrine koja određuje Rusiju kao njenog glavnog protivnika i drži da je moguća strana vojna intervencija.

Plan je odobren na sastanku Vijeća nacionalne sigurnosti i odbrane i treba ga još potvrditi predsjednik Petro Porošenko.

“Nažalost, sve sadašnje prijetnje su povezane s Rusijom i dugoročne su”, rekao je Porošenko na sastanku Vijeća.

‘Odbacivanje nezavisnosti’

Naveo je kako je “svjesno ili nesvjesno odbacivanje nezavisnosti Ukrajine usađeno u mentalitet ruskih političkih elita”.

Podsjetio je kako se prethodna doktrina naslijeđena iz sovjetskog doba kretala od načela da prijetnja intervencijom stiže sa Zapada.

“Ta pogrešna doktrina nikada nije revidirana tokom 24 godine nezavisnosti Ukrajine”, dodao je Porošenko.

Nova doktrina Rusiju “određuje kao glavnog vojnog protivnika Ukrajine i određuje uvjete oslobađanja privremeno okupiranih teritorija”, što je termin koji koristi Kijev za poluotok Krim, koji je Rusija pripojila u martu 2014. godine, te područja pod kontrolom pobunjenika na proruskom separatističkom istoku, navodi se u saopćenju, bez dodatnih pojedinosti.

Doktrina kreće od načela visoke vjerovatnosti pribjegavanja vojnoj sili i predviđa pokretanje politike integracije u NATO, prema istom izvoru.

Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju da naoružava proruske separatiste i da je rasporedila redovne jedinice u zoni sukoba.

Moskva, unatoč svim dokazima, negira bilo kakvu upletenost u sukob, u kojem je od aprila 2014. godine poginulo više od 6.800 osoba.

Izvor: Agencije