Oglasi

Rusija stiže na Balkan zbog neodlučnosti Zapada

Neodlučnost Zapada stvorila je pogodan ambijent za jačanje ruskog utjecaja na Balkanu.
Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u ratificiralo je 16 od 28 članica savezaEPA, Arhiva

NATO vidi povećano prisustvo Rusije na Zapadnom Balkanu, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg i dodao da na propagandu Rusije neće odgovoriti propagandom, već činjenicama.

Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u ratificiralo je 16 od 28 članica saveza, a taj dokument je jednoglasno podržao i Vanjskopolitički odbor Senata SAD-a.

Članovi Odbora su ocijenili da bi ratifikacija Protokola prije raspuštanja aktuelnog saziva Senata bila jasan odgovor ruskoj politici u Evropi.

Stoltenberg je rekao da će Atlantski vojni savez "na rusku propagandu odgovoriti otvorenom debatom i činjenicama".

On je rekao da su vidjeli izvještaje u vezi s umiješanošću ruskih državljana u incidente u Crnoj Gori tokom izbornog dana.

O pozadini ovih izjava i važnosti ulaska Crne Gore u Alijansu za Al Jazeeru su govorili politički analitičari iz regije.

Pogodan ambijent za Rusiju

"Izjave zvaničnika država članica NATO-a su u jednoj mjeri licemerne", kazao je za Al Jazeeru Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda.

On je dodao da zapadne zemlje tokom posljednjih 20 godina nisu pokazale spremnost djelovanja. Podsjetio je da je SAD bio vojno prisutan na Bliskom istoku i Afganistanu, ali da nije imao političke vizije.

"Rusi su prepoznali priliku i koriste doktrinarne zamisli koje su Amerikanci davno definisali", istakao je Radić i kazao da tvrdnja Brisela da će preduzeti mjere protiv Rusije očigledno poruka da nema jasne ideje šta treba činiti na Balkanu.

Po njegovoj ocjeni, neodlučnost politike Zapada stvorila je pogodan ambijent za jačanje ruskog utjecaja  na Balkanu.

"Ranije je stvarana slika da će sve zemlje bivše Jugoslavije biti dovedene u približno sličnu dinamiku povezivanja sa Zapadom, upravo zato da se ne bi stimulisali animoziteti koji već postoje i stvarali novi problemi, ali praksa je pokazala da to ne ide tako lako... Sada imamo na Balkanu vrlo komplikovanu sliku sa zemljama koje su i u NATO-u i u EU, sa onima koje su pred vratima NATO-a, te onima koje uopšte ne žele u NATO", ocijenio je Radić.

Kazao je da je kulminacija demonstracije ruskog utjecaja bila u Crnoj Gori, 16. oktobra, "kad su crnogorski bezbednjaci presekli jednu subverzivnu akciju, koja, da se razumemo, podseća na ono što su Amerikanci radili po Latinskoj Americi 70-tih godina."

Po njegovoj ocjeni, ulazak Crne Gore u NATO ne znači prestanak ruskog utjecaja na tu zemlju, podsjećajući na utjecaj koji Moskva ima na pojedine članice Alijanse i EU-a, Mađarsku i Grčku.

Intenzivna ruska kampanja 

Izjava generalnog sekretara NATO-a nije uslijedila bez razloga, smatra Draško Đuranović, politički analitičar iz Podgorice.

"Posljednjih pola godine, od časa kad je počela ratifikacija Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, počinje intenzivna diplomatska, politička i druga kampanja Moskve da se osujeti učlanjenje Crne Gore u NATO. Ne toliko zbog značaja Crne Gore, već stoga što priključenje Crne Gore NATO-u znači puno u regionalnom smislu, prije svega zato što se neki tradicionalni ruski interesi remete na Balkanu, prije svega interesi prema Srbiji, Crnoj Gori, pa i BiH", kazao je on.

Đuranović je podsjetio da je ruski angažman u Crnoj Gori bio vidljiv kako u diplomatskim kanalima, tako i u podršci političkim opcijama koje se protive učlanjenju te zemlje u NATO.

Na pitanje da li Rusija strahuje od izgradnje vojnih baza NATO-a u Crnoj Gori, Đuranović je kazao da je ta priča potpuno bespredmetna i dio propagande.

"Baza NATO-a u Crnoj Gori je potpuno nepotrebna, zato što postoje baze na Kosovu… Crna Gora sa malom teritorijom nije neophodna da bude baza", istakao je on.

Ruske nekretnine 

Poznato je da su Rusi kupili veliki broj nekretnina na crnogorskom primorju nakon osamostaljenja Crne Gore. Međutim, mediji zadnje dvije godine pišu o "naglom povlačenju Rusa sa stambenog tržišta", što se tumači uvođenjem sankcija Rusiji i ulaskom Crne Gore u NATO.

Šef Ruskog instituta za strateška istraživanja Leonid Rešetnjikov pozvao je prošlog mjeseca Ruse da ne putuju u Crnu Goru ili da makar “naprave pauzu”.

“Zašto da tamo putuju kao turisti i ostavljaju novac koji vodi zemlju u NATO?", izjavio je Rešetnjikov, dodajući da smatra da je potrebna i patriotska pozicija ruskih građana koji su tamo pokupovali nekretnine i masovno putuju u Crnu Goru na odmor.

Međutim, Đuranović ističe da su nekretnine privatno vlasništvo i da to nema veze sa državnom politikom i dodao da je imovina ruskih građana zaštićena pravnim poretkom Crne Gore.

Dodao je da je dio ruskih investicija bio politički motiviran, poput Kombinata aluminijuma Podgorica.

"Rusi izašli iz KAP-a, jedino što ove tužbe, koje su uglavnom odbačene, pokazuju da iza tih ruskih investicija postojala određena politička pozadina", kazao je Đuranović.

Tvrda i meka moć

Jučerašnja podrška Odbora američkog senata crnogorskom priključenju NATO-u značajan je datum u ovom procesu, kazao je Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

"To će biti važan indikator o tome kako će se ubuduće ponašati nova američka administracija", kazao je on i podsjetio da nova administracija već ima većinu u oba doma Senata, što znači da neće biti značajnih promjena u politici SAD-a u pogledu širenja Alijanse.

Gjenero je istakao da Rusija pokušava biti prisutna na Balkanu i kroz tvrdu i kroz meku moć.

"Vi s jedne strane imate pritisak na Srbiju, od koje se traži davanje diplomatskog imuniteta osoblju niške baze, koja je formalno humanitarna, ali koja sasvim sigurno ima vojni aspekt, i kroz to se pokušava zapravo, ako ništa drugo, održati ekvilibrij odnosa NATO-a i Rusije u Srbiji, ako ne i osigurati prevagu ruskog, ne samo vojnog utjecaja.

S druge strane, imate vrlo snažno rastuću meku moć. Prije svega, opet, kroz Srbiju, prije svega kroz agenciju Sputnjik, koja dramatično utječe na sve medije u Srbiji, i na one medije koji su, s jedne strane nenaklonjeni samostalnosti Crne Gore i nenaklonjeni euroatlantskoj perspektivi Crne Gore, i, naravno, veliki utjecaj na medije u Bosni i Hercegovini", ocijenio je on.

Podsjetio je i na apsurdnost polemike između hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

Na stavove hrvatske predsjednice iznesene u intervjuu sigurnosnom portalu u Kanadi Dodik je odgovorio u vrijeme svoje posjete Petrogradu.

"Pomalo komična situacija koja govori vrlo precizno o tome kako su se zauzele pozicije u ovom sporu. Taj spor se, bez daljnjega, zaoštrava. NATO očito polako ulazi u prostor koji je Rusija nekoč smatrala svojom interesnom sferom, ali Rusija u tom prostoru zadržava, ako ne tvrdu, ali onda barem meku moć", Istakao je Gjenero.

Konsolidacija granica

Kada je u pitaju važnost ulaska Crne Gore u NATO-savez, Gjenero kaže da je za regiju od presudnog značaja konsolidiranje postojećeg sistema državnih granica, čime se jača načelo nedodirljivosti granica.

"To je važno za regiju, to je važno za regionalnu stabilnost, to je važno za perspektivu razvoja Crne Gore kao buduće članice Evropske unije", istakao je on.

"Za Rusiju je to, u svakom slučaju, kratkoročno poraz i vidjet ćemo kako će se ona prema tom porazu odnositi", ocijenio je Gjenero i dodao da sa globalnog aspekta Balkan nema neki veliki geopolitički značaj.

Zaključio je da se za Rusiju tu ne radi toliko o geopolitičkom gubitku koliko o političkom i moralnom porazu, jer se taj proces priključenja ne zaustavlja unatoč tome što Rusija za sebe smatra da je danas puno snažnija nego što je bila desetak godina. To je više stvar emocija nego stvar geopolitičkog i ekonomskog gubitka.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.