Rusija povećala ulaganja u trezorske zapise SAD-a

Prije izborne pobjede Trumpa, Rusija je kontinuirano rasprodavala američke trezorske zapise (EPA)

Centralna banka Rusije kupila je znatne količine američkih trezorskih zapisa u roku od gotovo četiri mjeseca nakon što je Donald Trump izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, otkrivaju podaci američkog Ministarstva finansija.

Podaci Ministarstva pokazuju da su u novembru i decembru 2016. ruska ulaganja u dužničke hartije američke vlade porasla 15 procenata na 86,1 milijardu dolara, prenosi Russia Today.

Prije izborne pobjede Trumpa, Rusija je kontinuirano rasprodavala američke trezorske zapise.

U periodu od januara do oktobra prošle godine, udio američkih dužničkih hartija u ruskim “rukama” pao je sa 96,9 milijardi dolara na 74,6 milijarde.

Japan i Kina smanjili ulaganja

Povećanje u novembru bila je najveća mjesečna kupovina od vremena pogoršanja odnosa između Moskve i Washingtona zbog ukrajinske krize. 

Primjera radi, u aprilu 2014. Rusija je držala američke trezorske zapise u vrijednosti od 116,4 milijarde dolara.

Posljednji put je ruska centralna banka imala toliko ulaganje u američki dug u augustu 2011. godine, kada je kupila američke obveznice za 11,8 milijardi dolara.

Dvije zemlje sa najvišim ulaganjima u američke državne hartije, Japan i Kina, značajno su smanjile svoje udjele nakon izbora Trumpa.

Japan je prodao američke hartije u vrijednosti 40 milijardi dolara, a Kina je smanjila svoj udio za 57 milijardi dolara na najniži nivo u gotovo šest godina.

Kina veliki igrač

Kina je, međutim, smanjila svoj udio u američkom dugu šest mjeseci prije Trumpovog izbora da bi podržala juan, prodavši dužničke hartije SAD za 180 milijardi dolara u 2016.

“Kina je veliki igrač na našem tržištu i može uticati na kretanja bilo kao kupac ili prodavac. Ako se 10-godišnje hartije budu trgovale s prinosima od tri posto u ovoj godini, Kina će biti katalizator”, rekao je za Bloomberg Tom di Galoma, direktor u brokerskoj kući Seaport Global Holdings za strategiju i trgovanje državnim hartijama.

Prinosi na američke 10-godišnje zapise iznosili su  2,477 posto, navodi se u tekstu. 

Izvor: Agencije