Oglasi

Rusija kritizira kršenja ljudskih prava u EU

U izvještaju ruskih vlasti navodi se diskriminacija Roma, trgovina ljudima, rasizam te pritvaranje imigranata.
Istovremeno, ruski premijer branio kontroverzni zakon po kojem se nevladine organizacije moraju registrirati kao 'strani agenti'AFP/Getty

Rusija je kritizirala Evropsku uniju zbog čestih kršenja ljudskih prava, posebno ksenofobije, rasizma i neonacizma, prenose evropski mediji.        

"Sve to u očiglednoj je suprotnosti s tvrdnjama EU da je uzor i često 'vrhovni arbitar' kada je riječ o ljudskim pravima i demokratskim slobodama", kaže se u izvještaju od 66 stranica, objavljenom na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Izvještaj ističe da Evropska komisija i države članice EU-a zagovaraju ljudska prava u inostranstvu samo na riječima i da se nisu spremne pozabaviti problemima bližima kući.

"Izostanak napretka u rješavanju internih pitanja EU i povremen nedostatak političke volje u oštroj su suprotnosti s načinom na koji EU drži prodike drugim zemljama", stoji u izvještaju.

Primjeri kršenja

Kao primjer Rusija navodi blagu istragu Evropske komisije o nedemokratskim reformama u Mađarskoj.

Uz to, Litvanija, Poljska i Rumunija opstruiraju nezavisne istrage o optužbama da su početkom 2000-ih na svojoj teritoriji imale tajne CIA-ine zatvore.

Spominju se i napadi i diskriminacija manjinskih grupa poput Roma, trgovina ljudima velikih razmjera, smanjivanje slobode medija i jačanje antiimigrantskih osjećaja.

Rusija upozorava također da neke države članice još nisu potpisale ključne multilateralne sporazume o zaštiti ljudskih prava. Irska i Češka nisu, naprimjer, potpisnice konvencije o zabrani dječje prostitucije, dječje pornografije i prodaje djece.

Izvještaj analizira i države članice pojedinačno, te se tako upozorava na nezakonito pritvaranje imigranata u Francuskoj, kao i da Danska krši međunarodne pravne norme odbijajući odobriti azil izbjeglicama iz Afganistana, dok Švedska zanemaruje prava djece.

Ruska Federacije, kaže se u izvještaju, spremna je pomoći EU da poboljša zaštitu ljudskih prava "konstruktivnim dijalogom ravnopravnih".

'Strani agenti'

Istovremeno je ruski premijer Dmitrij Medvedev branio u petak kontroverzni novi zakon koji obavezuje nevladine organizacije koje se bave političkim aktivnostima i finansiraju se iz inostranstva da se registriraju kao "strani agenti".

"Šta ima loše u riječi 'agent'?", upitao je Medvedev u intervjuu uživo s novinarima nekoliko ruskih televizijskih mreža.

"Agent znači 'predstavnik' i to je sve", kazao je Medvedev odgovarajući na komentare da je taj izrazi sinonim za "špijuna" i da će diskreditirati grupe za ljudska prava u očima javnosti. "Bilo šta drugo samo je koincidencija", istaknuo je Medvedev.

Ruska udruženja za ljudska prava bijesno su reagirala na novi zakon koji je stupio na snagu u novembru. Neke od njih su poručile da će radije zatvoriti svoje kancelarije nego se tome pokoriti, a druge su rekle da se neće registrirati prema novom zakonu.

"Zamislite kad bi nevladino udruženje u SAD-u koje se bavi politikom dobijalo novac iz ruskog saveznog budžeta - tamo bi bio protest", rekao je ruski predsjednik.

Medvedev je negirao navode da je zakon o nevladinim organizacijama u sklopu pokušaja da se uguši politička opozicija, izjavivši da se nedavno doneseni zakoni o kleveti, izdaji, protestima i cenzuri interneta ne koriste protiv pojedinačnih "političkih grupa".

Izvor: Agencije