Rusija kritizira kršenja ljudskih prava u EU

U izvještaju ruskih vlasti navodi se diskriminacija Roma, trgovina ljudima, rasizam te pritvaranje imigranata.

Rusija, EU, Ljudska prava
Istovremeno, ruski premijer branio kontroverzni zakon po kojem se nevladine organizacije moraju registrirati kao 'strani agenti' [AFP/Getty]

Rusija je kritizirala Evropsku uniju zbog čestih kršenja ljudskih prava, posebno ksenofobije, rasizma i neonacizma, prenose evropski mediji.        

"Sve to u očiglednoj je suprotnosti s tvrdnjama EU da je uzor i često 'vrhovni arbitar' kada je riječ o ljudskim pravima i demokratskim slobodama", kaže se u izvještaju od 66 stranica, objavljenom na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Izvještaj ističe da Evropska komisija i države članice EU-a zagovaraju ljudska prava u inostranstvu samo na riječima i da se nisu spremne pozabaviti problemima bližima kući.

"Izostanak napretka u rješavanju internih pitanja EU i povremen nedostatak političke volje u oštroj su suprotnosti s načinom na koji EU drži prodike drugim zemljama", stoji u izvještaju.

Primjeri kršenja

Kao primjer Rusija navodi blagu istragu Evropske komisije o nedemokratskim reformama u Mađarskoj.

Uz to, Litvanija, Poljska i Rumunija opstruiraju nezavisne istrage o optužbama da su početkom 2000-ih na svojoj teritoriji imale tajne CIA-ine zatvore.

Spominju se i napadi i diskriminacija manjinskih grupa poput Roma, trgovina ljudima velikih razmjera, smanjivanje slobode medija i jačanje antiimigrantskih osjećaja.

Rusija upozorava također da neke države članice još nisu potpisale ključne multilateralne sporazume o zaštiti ljudskih prava. Irska i Češka nisu, naprimjer, potpisnice konvencije o zabrani dječje prostitucije, dječje pornografije i prodaje djece.

Izvještaj analizira i države članice pojedinačno, te se tako upozorava na nezakonito pritvaranje imigranata u Francuskoj, kao i da Danska krši međunarodne pravne norme odbijajući odobriti azil izbjeglicama iz Afganistana, dok Švedska zanemaruje prava djece.

Ruska Federacije, kaže se u izvještaju, spremna je pomoći EU da poboljša zaštitu ljudskih prava "konstruktivnim dijalogom ravnopravnih".

'Strani agenti'

Istovremeno je ruski premijer Dmitrij Medvedev branio u petak kontroverzni novi zakon koji obavezuje nevladine organizacije koje se bave političkim aktivnostima i finansiraju se iz inostranstva da se registriraju kao "strani agenti".

"Šta ima loše u riječi 'agent'?", upitao je Medvedev u intervjuu uživo s novinarima nekoliko ruskih televizijskih mreža.

"Agent znači 'predstavnik' i to je sve", kazao je Medvedev odgovarajući na komentare da je taj izrazi sinonim za "špijuna" i da će diskreditirati grupe za ljudska prava u očima javnosti. "Bilo šta drugo samo je koincidencija", istaknuo je Medvedev.

Ruska udruženja za ljudska prava bijesno su reagirala na novi zakon koji je stupio na snagu u novembru. Neke od njih su poručile da će radije zatvoriti svoje kancelarije nego se tome pokoriti, a druge su rekle da se neće registrirati prema novom zakonu.

"Zamislite kad bi nevladino udruženje u SAD-u koje se bavi politikom dobijalo novac iz ruskog saveznog budžeta - tamo bi bio protest", rekao je ruski predsjednik.

Medvedev je negirao navode da je zakon o nevladinim organizacijama u sklopu pokušaja da se uguši politička opozicija, izjavivši da se nedavno doneseni zakoni o kleveti, izdaji, protestima i cenzuri interneta ne koriste protiv pojedinačnih "političkih grupa".

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.