Rusija i Srbija: Veliko prijateljstvo sa malo povjerenja

Vladimir Putin je Aleksandra Vučića početkom godine u Beogradu odlikovao Ordenom Aleksandra Nevskog (EPA)

Predsednici Rusije i Srbije, Vladimir Putin i Aleksandar Vučić sastaće se u Sočiju na trećem po redu susretu dvojice političkih lidera u ovoj godini i, po proceni moskovskih posmatrača, sedmom sastanku otkada je Vučić izabran za šefa države.

Ovih dana Vučić se više puta osvrnuo na tu posetu, čineći sve da stvori pozitivnu atmosferu nakon afere koja je bila označena kao “špijunska”. (Podsetimo da je krajem novembra objavljen videosnimak na kojem se vidi kako čovek, identifikovan kao ruski potpukovnik Georgi Kleban, daje novac čoveku za koga je Vučić rekao da je penzionisani pripadnik Vojske Srbije).

Bez obzira na taj skandal Vučić smatra da “Rusija može da bude ponosna na prijateljstvo Srbije”. Jer, za razliku od zapadnih zemalja, Srbija nije uvela sankcije Moskvi posle pripajanja Krima i nikad nije glasala protiv interesa Ruske Federacije. Vučić je obećao da će u Soči doputovati “velika i ozbiljna delegacija”, mada zvanično nije saopšteno puno detalja o ovom “veoma važnom” susretu.

Osjetljive priče ne iznositi u javnost

U ruskim vladinim medijima naglasak se, kao i obično, stavlja na bliskost Rusije u Srbije koju “ništa neće poljuljati”. O špijunskom skandalu u novinama se govori kao manjem incidentu ili čak fake news. Međutim, iako zvaničnici ne pominju više špijunsku aferu, priča sigurno nije zaboravljena.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Uprkos svim lepim rečima, Beogradu je iz ruskog Ministarstva inostranih poslova upućena jasna i nedvosmislena poruka: iznošenje osetljivih priča u javnost je neprihvatljivo, to će se u Moskvi smatrati isključivo provokacijom, te sva pitanja među državama treba rešavati preko odgovarajućih kanala. Interesantno je da je reč “provokacija” u različitim oblicima izgovorena u kratkoj reakciji ruskog MIP-a čak sedam puta.

Nezadovoljstvo Moskve je sasvim razumljivo, jer se radi o još jednom neuspehu specijalnih službi. Štaviše, ovo je drugi osetljivi slučaj u vezi rada ruskih struktura koji je isplivao u javnost u Srbiji u poslednjih nekoliko godina.

Upravo su srbijanske vlasti, u 2016. godini, pomogle vlastima Crne Gore da utvrde učesnike jedne “nelegalne” operacije, koja je u bila označena kao pokušaj “državnog udara”. Među glavnim optuženima u ovom predmetu su dvojica Rusa, Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mojisejev). Oni su, u maju ove godine, osuđeni u odsustvu na 15, odnosno 12 godina zatvora, zbog terorizma u pokušaju.

Tri godine kasnije, srpske vlasti objavile su informaciju koja se direktno tiče sigurnosnih interesa same Srbije, a koja škodi ruskom imidžu u zemlji. I to u trenutku aktivizacije kontakata sa Moskvom.

Prijatelj kome se ne može vjerovati

Poslednjih meseci Beograd posetio je ruski premijer Dmitrij Medvedev, a zatim šef spoljnoobaveštajne službe Sergej Nariškin. Šefica srbijanske vlade Ana Brnabić potpisala je u Moskvi (veoma važan za Kremlj) sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske unije.

Osim toga, krajem oktobra u Srbiji su održane zajedničke vojne vežbe uz angažovanje ruskog raketnog sistema S-400. I to je bio prvi put da je sistem S-400 korišćen u vežbama izvan Rusije. Simbolično je da se ovo desilo upravo u Srbiji, što bi rekli u Moskvi, “pod nosom” NATO-a, koji gotovo u potpunosti kontroliše region.

U Kremlju se, s jedne strane, raduju novoj poseti Vučića i tvrde da “ništa neće baciti senku” na nju. S druge strane, senku bacaju prokremaljski mediji drugog reda koji označavaju srpskog predsednika kao političara kome se ne može verovati, jer “umesto konkretne saradnje, nudi svojim partnerima cirkus”.

Kako stoji u jednom komentaru, koji su neki mediji preneli uoči sastanka na najvišem nivou, Vučić menja svoj stav po svakom značajnom pitanju i to nekoliko puta u toku jednog nastupa. Tako se brzo pretvara u turkofila, islamofoba, germanofila, antifašistu, četnika, “ruskog čoveka” ili “evropskog birokrata”, zavisno od konkretne situacije. Dakle, “za Brisel Vučić servira jednu istinu, za Moskvu drugu, za Vašington treću”.

Kakvu istinu Moskva hoće da čuje?

Pred dolazak Vučića u Soči, ruska diplomatija je ponovila svoje ključne stavove u kontekstu rusko-srpskih odnosa. A to su produbljivanje strateškog partnerstva, realizacija velikih zajedničkih projekata u oblasti investicija i ekonomske saradnje, bliska koordinacija po kosovskom pitanju, te očuvanje politike vojne neutralnosti Srbije (koju u Moskvi, u uslovima njenog sukoba sa Zapadom, doživljavaju kao temelj odnosa između dve države).

Iza ovih nekad nejasnih formulacija stoji zahtev Moskve za veće razumevanje na političkom planu, odnosno zahtev da Beograd zaustavi zbližavanje sa NATO-om i uspori svoju evropsku integraciju. U tom kontekstu, smatraju stručnjaci, Rusiji ne odgovara rešavanje pitanje Kosova, jer se proces integracija ne bi nastavio u uslovima zamrznutog konflikta.

U ruskom informativnom prostoru se stvara slika da put Srbije u EU nije rešen, te da Srbija još nije odlučila da li uopšte treba ići u pravcu Evrope. U antievropsku propagandu uključeni su čak ljudi iz najužeg kruga Vladimira Putina. Jedan od njih je biznismen Genadij Timčenko koji nastoji da ubedi srpske elite i društvo da Srbija ništa neće dobiti od članstva u Evropskoj uniji, već će se suočiti sa antivladinim protestima, poput ukrajinskog “majdana”.

Sve u svemu, Srbija će za Rusiju ostati glavni ekonomski i politički partner na Balkanu, jer sa ovom zemljom Moskva povezuje mogućnost jačanja svog energetskog i političkog uticaja u regiji. Ruske investicije u srpsku privredu premašile su četiri milijarde dolara, a međusobna trgovinska razmena je oko dve milijarde dolara godišnje. U Moskvi pokazuju spremnost za dalje povećanje ovih pokazatelja. Pitanja integracija i bezbednosti na Balkanu ostaće u centru pažnje Moskve, uz nadu da će ulazak “glavnog ruskog saveznika” u EU biti odgođen na neodređeno vreme.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera