Rušenje aviona: Koje su zakonske mogućnosti pred Teheranom?

Ukrajinski putnički avion Boeing srušio se u zoru 8. januara, pri čemu je poginulo 176 putnika (Anadolija)

Iranski pravni krugovi pojasnili su da se u istragama zračnih incidenata i nesreća primjenjuju međunarodni zakoni, naglašavajući da postoje dva pravna načina za rješavanje sporova između Teherana i drugih država uključenih u to pitanje.

Službeni dnevni list Iran objavio je izvještaj u kojem se bavi pitanjem zakonskih dimenzija incidenta rušenja ukrajinskog aviona uslijed paljbe iranskog protivzračnog sistema odbrane, objašnjavajući da je ljudska greška, koja je uzrokovala nesreću i dovela do smrti 176 ljudi, mogla biti izbjegnuta pažljivim i promišljenim potezima.

U izvještaju se prenose riječi iranskog advokata Nemata Ahmadija da odgovorni za ovu nesreću i svi kojima se dokaže umiješanost u njeno prikrivanje moraju biti izvedeni pred vojne sudove. Uprkos ratnim uvjetima u kojima se zemlja nalazila te noći, nadležne vlasti bile su dužne obustaviti civilne letove kako bi se izbjegla bilo kakva šteta, dodao je. 

Iranski advokat je skrenuo pažnju da se u istragama zračnih incidenata i nesreća primjenjuju međunarodni zakoni, poput slučaja koji se nedavno dogodio s ukrajinskim avionom u Iranu.

Američka vlada platila odštetu za iranski avion

Otkriva da je američka vlada platila odštetu za žrtve u iranskom avionu koji je pogodila iznad zaljevskih voda 1988. godine u skladu s međunarodnim zakonima, ne uzimajući pri tome u obzir islamsko zakonodavstvo.

Prema izvještaju, porodice žrtava mogu lično podnijeti tužbu protiv počinitelja koji su prouzrokovali nesreću, pored opće dimenzije koja će ići svojim tokom, naglašavajući da se u nesreći s ukrajinskim avionom ne može primijeniti „Varšavska konvencija“ za objedinjavanje nekih pravila međunarodnog zračnog prometa poznatih kao „Montreal“.

Ukrajinski putnički avion Boeing srušen je u zoru 8. januara, pri čemu je poginulo 176 putnika, od čega 82 Iranca, 57 Kanađana, 11 Ukrajinaca, deset Šveđana, četiri Afganistanca, tri Nijemca i tri Britanca.

Ako je uzrok nesreće tehničke prirode ili ljudska greška u pilotskoj kabini, primjerice od pilota, u tom slučaju se može primijeniti Varšavska konvencija u razrješavanju sporova koji proizlaze iz toga, kazao je Eisa Amini, šef Iranske advokatske komore.

Naglasio je da postoje dva pravna načina za rješavanje sporova u slučajevima poput krize s ukrajinskim avionom. Prvi način je da zemlje kojih se to pitanje tiče postignu dogovor, a drugi je obraćanje međunarodnim sudovima, prije svega Međunarodnom sudu u Haagu.

Istaknuo je da skrivanje činjenica o onome što se desilo u nesreći nameće pretpostavku da je napad namjerno izveden, kao i da ostavlja posljedice na međunarodnoj razini. Smatra da su vjerodostojnost i transparentnost, pored pružanja utjehe porodicama žrtava, najbolji put koji je Iran mogao odabrati kada je riječ o krizi s ukrajinskim avionom.

Odšteta uključuje i nematerijalnu štetu

Što se tiče novčane nadoknade, ovaj profesor prava na Univerzitetu u Teheranu naglašava da u nesreći poput ove s ukrajinskim avionom odštetu plaća osiguravajuća kompanija, prije svega odštetu porodicama žrtava i za uništeni avion, a nakon toga se zahtijeva isplata troškova od stranke ili stranaka koje su prouzročile nesreću.

Naglasio je da odšteta uključuje i nematerijalnu štetu koja može biti nanesena aviokompaniji zbog narušavanja njene reputacije.

U izvještaju službenog lista Iran ističe se da je iranska Organizacija civilne avijacije kategorično odbacila pretpostavku da je avion oboren sve dok Generalštab iranskih oružanih snaga nije preuzeo odgovornost za incident. Ističe da je odjel za incidente te organizacije tražio od nadležnih organa da se što prije očitiju o tome i da su oni negirali ovu pretpostavku, naglasivši da nisu poduzete nikakve vojne akcije u državi u trenutku pada aviona.

Priznanje Teherana

Prema izjavi iranske Organizacije civilne avijacije, radarski uređaji u blizini međunarodnog aerodroma Mehr Abad u glavnom gradu Teheranu nisu zabilježili nikakva odstupanja u putanji leta srušenog aviona.

Brigadni general Amir Ali Hajizadeh, komandant zračnih snaga Iranske revolucionarne garde, priznao je u subotu da je njegova zemlja odgovorna za rušenje aviona, naglašavajući da je avion napadnut greškom jer je zamijenjen za krstareću raketu.

Priznanje Teherana uslijedilo je nakon ranijeg insistiranja iranskih zvaničnika na odbacivanju zapadnih optužbi da je avion oboren raketom koja je greškom ispaljena, tvrdeći da za to imaju uvjerljive dokaze.

Izvor: Agencije