Rupe u pravilniku koji regulira špijunažu

Dokumenti do kojih je došao Istraživački odjel Al Jazeere otkrivaju neke od rupa u Pravilniku koji regulira špijuniranje u Južnoj Africi. Ovi dokumenti predstavljaju dio Špijunskih kanala, riznice tajnih obavještajnih dokumenata do kojih je došla mreža Al Jazeera.  

Iz svog sjedišta u Pretoriji, Državna sigurnosna agencija djeluje s ciljem zaštite svojih građana. Tajni dokumenti otkrivaju pravila za špijuniranje građana Južne Afrike i propise koji su naišli na odobravanje nekih bivših špijuna.

“Naši mehanizmi za nadzor su među najboljim na svijetu. Bolji su čak i od mehanizama koje koriste neke od tzv. velikih demokratija”, kaže Barry Gilder, bivši direktor Obavještajne službe JAR-a.

Slabe tačke propisa

No, uprkos ovom hvalisanju, bivši ministar obavještajnih poslova strahuje da pravila nisu dovoljno stroga.

“Mislim da nam nedostaje sistem za provjeru rada sigurnosnih i obavještajnih službi”, kaže Ronnie Kasrils, bivši ministar obavještajnih službi JAR-a.

Informacije koje su procurile ukazale su na slabe tačke propisa. Ovaj Pravilnik o nadzoru iz 2006. godine navodno je napisan u skladu sa zakonom. Ali, u Pravilniku postoji jedna velika rupa – “generalni direktor može odobriti svako odstupanje od odredbi ovog pravilnika”.

Južnoafrički špijuni su na ovaj način stavljeni iznad zakona i politike koja regulira njihov rad. Ukoliko špijun želi staviti nekoga pod fizički nadzor, potrebno je da ispuni ovaj formular.

Špijun zatim obrazlaže zahtjev za nadzor pred odborom, kako bi dobio odobrenje svog direktnog pretpostavljenog i zamjenika generalnog direktora.

Od curenja informacija u “aferi Snowden” fokus je prebačen na elektronski nadzor, koji se u Južnoj Africi navodno vrši iz neupadljive zgrade u Johanesburgu.

“Presretanje komunikacije unutar države regulirano je zakonskim aktom, koji zahtijeva odobrenje sudije. Iz vlastitog iskustva znam da je taj sudija prilično zahtjevan”, rekao je Barry Gilder.

Stari trikovi

No, ovaj sistem se može zloupotrijebiti. Steven Hofstater, koji se bavi istraživačkim novinarstvom, posumnjao je da policija ilegalno prisluškuje njegov telefon. Kasnije je otkrio da je njegov telefonski broj ubačen u sudski nalog za prisluškivanje potpuno drugog telefona.

“Govorimo o laganju pred sudijom. Ovo je stari trik, kojim su se služile i sigurnosne snage za vrijeme aparthejda”, kaže Hofstatter.

Ovim trikovima danas se služi Afrički nacionalni kongres, koji je u prošlosti i sam bio meta nadzora.

Državna sigurnosna agencija tvrdi da su njene aktivnosti regulirane zakonom. No, veliki broj zaštitnih klauzula i trikovi iz doba aparthejda očigledno omogućavaju špijunima da i dalje zaobilaze pravila, uz posljedice po građane i njihovu privatnost.

Izvor: Al Jazeera