Ruka saradnje pružena preko entitetske linije

Sarajevo i Istočno Sarajevo biće zajednički domaćin Evropskog olimpijskog festivala za mlade 2017. godine (Anadolija)

Piše: Vedrana Maglajlija

Stotine ljudi u automobilima svaki dan mimoilaze se na cestama koje vode iz Istočnog Sarajeva u Sarajevo i obrnuto te odlaze na posao, u izlaske i kupovinu, prelazeći entitetsku liniju koja ih dijeli. Kako tvrde zvaničnici i većina građana dva grada, ona je posljednjih godina ‘sve tanja’, iako se u prošlosti nije prelazilo ‘sa jedne na drugu stranu’.

“Imali smo radionice sa mladima iz Sarajeva i tada smo vidjeli da je rat prestao, da može trajati samo ako je u našim glavama. Idem u Sarajevo povremeno, a znam mlade koje od tamo dolaze ovdje”, kaže Sunčica, učenica srednje škole u Lukavici u Istočnom Sarajevu.

Ona zajedno sa drugim učenicima trenutno radi na promociji turističkih potencijala planine Jahorine uoči Evropskog olimpijskog festivala za mlade (EYOF), prvog velikog zajedničkog projekta Sarajeva i Istočnog Sarajeva, koji će u februaru 2017. godine ugostiti hiljade mladih sportista i gostiju iz Evrope.

“To je naš zajednički projekat, ali i državni, jer je se on organizacijski ne razlikuje od Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Što se tiče naše suradnje sa Istočnim Sarajevom, mogu reći da je jako dobra i mi se ponašamo kao jedan tim”, kaže gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić.

Planirano je da se ove Igre otvore u Sarajevu, a zatvore u Istočnom Sarajevu, dok bi tereni za takmičenja bili smješteni u oba grada, uključujući planine Bjelašnicu, Igman i Jahorinu.

Volonteri i snijeg – zaostavština EYOF-a

Na organizaciji EYOF-a intenzivno se radi, tvrde iz uprava dva grada.

“Koristit ćemo uglavnom infrastrukturu ZOI-ja. Ono što sada nedostaje su ledena dvorana i tehnika za vještačko osnježivanje”, objašnjava gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić.

Ne postoji ni olimpijsko selo u kojem bi bili smješteni takmičari, njih 1.500 koliko ih se očekuje, međutim, Komšić kaže da ni prethodni domaćini nisu to imali te da će iskoristiti postojeće hotelske kapacitete.

Zvaničnici dva grada navode da će se svi kapaciteti koji se naprave za EYOF koristiti i nakon toga, kao naprimjer tehnika za vještačko osnježivanje koja bi ‘bila spas za suhe sezone’.

“Sam volonterizam je jedna aktivnost koja je malo zamrla i želja nam je da i to bude zaostavština Igara. Očekujemo tri hiljade volontera”, kaže Igor Golijanin, šef kabineta gradonačelnika Istočnog Sarajeva.

“Drago mi je da se omladina povezuje, mladi odavde odlaze na studij u Sarajevo, iz Sarajeva ovdje studiraju na mašinskom i eletkrotehničkom fakultetu, muzičkoj akademiji. To je prirodno i to treba ohrabriti, bez obzira što su to dva entiteta. Ljudi se povezuju se Amerikancima, a ne mi međusobno”, mišljenja je Igor Golijanin, šef kabineta gradonačelnika Istočnog Sarajeva. 

Odlazak u kino u Sarajevo

Međutim, mladi iz oba grada još imaju podijeljena mišljenja o druženju i povezivanju.

“Ja lično nemam neke potrebe da idem u Istočno Sarajevo, imam sve ovdje. Možda sam bio dva-tri puta. Znam nekoliko ljudi od tamo koji ovdje studiraju i u OK smo odnosima, nije baš da se pretjerano družimo”, kaže 19-godišnji Damir Agović, student iz Sarajeva.

Njegov vršnjak Enis dodaje da ne razmišlja puno o tome, ali da je bio “sa rajom jednom u tom dijelu”: “Ta olimpijada mladih je dobra stvar. Bolje da se tim bavimo, samo nek’ se nešto dešava, da nije baš mrtvo sve.”

Mladi iz Istočnog Sarajeva kažu da najviše u Sarajevo odlaze u kino, “jer kod njih se jednom u mjesecu nešto prikazuje”.

“Odem i u kupovinu u tržne centre u Sarajevo, a i u kino. Ima na mom fakultetu nekoliko ljudi iz Sarajeva pa se družimo”, kaže Igor.

“Ne idem u Sarajevo. Sa društvom izlazim ovdje u Lukavici. Mislim da je olimpijada mladih nešto pozitivno, kao i bavljenje sportom”, smatra 16-godišnji Marko.
 
Sa fakulteta dva grada navode da ima dosta studenata koji ‘prelaze entitetsku liniju’.

Zoran Ljuboje, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da sarađuju sa Elektrotehničkim fakultetom u Sarajevu u okviru univerziteta.

“Na naučnom polju nemamo baš saradnju, ali tu je problem finansiranje, odnosno manjak para u našem budžetu.”

Valentina Duka, prodekanesa na Muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu, ističe da imaju potpisan sporazum o saradnji sa Akademijom u Sarajevu.

Obnova trebevićke žičare

Gradonačelnik Sarajeva kaže da bi trebevićka žičara, nekadašnji simbol grada, trebala biti montirana u oktobru sljedeće godine.

“Sada imamo samo sredstva iz Švicarske i Grad raspolaže sa šest miliona maraka. Pogonska, polazna i odlazna stanica, automatika, restoran i svi prateći objekti koštaju negdje 12 miliona KM”, navodi.

“Na dijelu Trebevića koji pripada RS-u već iduće godine počet će izgradnja ugostiteljskih objekata i dosta velike turističke infrastrukture”, dodaje Komšić.

Igor Golijanin iz Uprave Grada Istočnog Sarajeva navodi da na Trebeviću “imaju puno privatnih investicija, koje su održive”.

“Činjenica je da prije nekih dvije do tri godine nismo imali nekih posjetilaca na Trebeviću, osim entuzijasta, a danas vikendom imamo po par hiljada ljudi.”

“Angažujemo i jedan broj nastavnika iz Sarajeva u raznim komisijama. Prethodnih godina znali smo imati i zajedničke projekte.”

‘Autobuska linija je bila poduhvat’

Ipak, kako kažu zvaničnici, problemi u saradnji postoje, ponajviše, tvrde, zbog različitih zakona u entitetima Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

“Recimo, jedan od pionirskih zajedničkih poduhvata bilo je i uspostavljanje autobuske linije Sarajevo-Jahorina. Bez obzira što je grad praktično jedno teritorijalno područje, mi smo dva različita entiteta i imamo različite zakone. Tako se po jednom od zakona ne smatra za gradske linije one koje prelaze entitetsku granicu, pa onda, kao da vozimo između dvije države, moramo provoditi određene procedure”, objašnjava Golijanin.

Ipak, iz gradskih uprava najavljuju da će, bez obzira na različite zakone, realizirati svoje zajedničke projekte.

Jedan od njih je i uvezivanje planine Trebević i trebevićke žičare, koja je prije rata bila jedan od simbola Sarajeva.

“Žičara je u Sarajevu, ali nijedno ni drugo ne može funkcionirati jedno bez drugog, jer žičara ne vrijedi bez Trebevića niti Trebević bez žičare. Mi s naše strane očekujemo da bi u oktobru mjesecu iduće godine žičara trebala biti montirana”, naglašava gradonačelnik Sarajeva.

Golijanin tvrdi da Istočno Sarajevo već dugo radi na promociji i revitalizaciji Trebevića, te da postoje investitori koji će graditi turističke objekte na planini, čiji su kapaciteti uništeni u ratu.

“Cilj nam je da cijelo područje, ne samo ono koje pripada Istočnom Sarajevu negu i Sarajevu , potpuno povežemo i stvorimo turističku destinaciju gdje će ljudi dolaziti, ne samo kao izletnici što je danas slučaj, nego da borave nekoliko dana.”

Specifičan primjer u BiH

Dva grada zajedno su organizovala  i biciklističku utrku Sarajevo Grand Prix, pod pokroviteljstvom Tour de Francea, a planiraju i međunarodni polumaraton.

Komšić navodi kako, ipak, nemaju zajedničke infrastrukturne projekte.

“Što se tiče infrastrukutre, tu opštine iz dva grada zajedno rade i već postoji neka dobra saradnja, jer cestu i komunalnu infrastrukturu ne možete podijeliti na entitete”, kaže Golijanin.

“Sarajevo i Istočno Sarajevo su specifičan primjer u BiH, jer to je praktično jedan grad koji je podijeljen u dva entiteta, a s druge strane to su jedina dva grada u BiH koja u svom sastavu imaju opštine, a to ne prate mnogi zakoni, barem što se tiče RS”, dodaje.

Kako ističu zvaničnici Sarajeva i Istočnog Sarajeva, kada su prije nekoliko godina krenuli intenzivno sarađivati, cilj je bio da se radi na stvarima na kojima se mogu složiti i koji će biti u interesu građana.

S druge strane, ratna prošlost, različiti zakoni i podijeljenost po entitetima otežavaju današnje odnose, gdje linija razdvajanja koja presijeca jednu teritorijalnu cjelinu nije tako tanka.

Izvor: Al Jazeera