Oglasi

RS ne definira jezik učenika Hrvata i Bošnjaka

Nastavni plan za novu školsku godinu ovog bh. entiteta navodi da će ostali konstitutivni narodi koristiti jezik bošnjačkog i hrvatskog naroda.
Novim nastavnim planom i programom RS-a uređuje se i pitanje naziva jezikaAl Jazeera

Pozivajući se na Zakon o osnovnom obrazovanju bh. entiteta Republika Srpske i Zakon o republičkoj upravi, ministar prosvjete i kulture RS-a potpisao je 20. augusta donošenje Nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje koji je objavljen u Službenom glasniku RS-a dva dana kasnije i primjenjivat će se u školskoj 2014/15. godini, javlja Anadolija.

Novim nastavnim planom i programom uređuje se i pitanje naziva jezika, na način da je, za sada, u tom planu upisan samo srpski jezik, dok su rubrike za izučavanje jezika Bošnjaka i Hrvata, kao konstitutivnih naroda u RS-u, ostale prazne.

U fusnoti novog nastavnog plana i programa samo se navodi "za nastavu na jeziku konstitutivnih naroda u skladu s Članom 7. Ustava RS-a jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda".

Portparolka Ministarstva prosvjete i kulture RS-a Spomenika Miljković u izjavi za Anadoliju je rekla da "nema saznanja da je u nastavnom planu došlo do definisanja pitanja naziva jezika konstitutivnih naroda u RS-u".

Politizacija upotrebe jezika

Ni u Republičkom pedagoškom zavodu RS-a, koji je izradio novi Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje, za sada nemaju odgovora koji će se naziv za maternje jezike Bošnjaka i Hrvata upisivati u dnevnik i đačke knjižice.

Mutabdžija: Ustav RS-a jasan po pitanju jezika

Ministar prosvjete i kulture bh. entiteta Republika Srpska (RS) Goran Mutabdžija izjavio je danas u Novom Sadu da se RS “žestoko protivi sve prisutnijem sakaćenju srpskog jezika i pisma, čiji je cilj nametanje nekakvog hibridnog ‘zemaljskog’ jezika”. 

"Posebno smo osjetljivi na pokušaje ugrađivanja takozvanog bosanskog jezika u srpski jezik, što u sebi isključivo nosi političke pretenzije da se stvori nekakav davno prevaziđeni zemaljski jezik. To je vraćanje jedan vijek unazad, protiv čega su se borile plejade srpskih književnika, kao i srpski narodni tribuni", rekao Mutabdžija, prenosi Srna.

Kazao je da u Ustavu RS-a “jasno piše da se u RS-u govore srpski jezik, kao i jezici hrvatskog i bošnjačkog naroda i da je to okvir iz kojeg se neće i ne smije nikad izaći". “Bitka za srpski jezik i srpsko pismo je esencijalno pitanje za srpski narod sa obje strane rijeke Drine i nikad ne smije biti problematizovano", rekao je Mutabdžija.

Prema njihovom mišljenju, ako se za jezik srpskog naroda koristi termin "srpski jezik", onda, kako je rečeno, bilo bi logično da se koriste i termini "bošnjački jezik" i "hrvatski jezik".

U resornom entitetskom ministarstvu Anadolija također nije uspjela dobiti odgovor na pomenuto pitanje.

Potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Ramiz Salkić je kazao da će "predstavnici Ministarstva prosvjete i Republičkog pedagoškog zavoda i direktori škola morati na sudu odgovarati na pitanje po kojem zakonu i po kojem ustavu su svih prethodnih godina koristili kao službeni termin 'srpski jezik'".

"Ustav RS-a ne poznaje termin 'srpski jezik' i mi smo pokušavali putem političkog dogovora odobrovoljiti Ministarstvo prosvjete i zajednički iznaći rješenje na način da svaki narod odluči kako će se zvati jezik kojim govori i da tako učenicima piše u dnevnicima, đačkim knjižicama i svjedodžbama. Međutim, mi ćemo to na sudu dovesti na čistac. A, ovaj ministar ne radi protiv bosanskog, već protiv srpskog jezika i radi na njegovom ukidanju", rekao je Salkić.

Naveo je da je u toku potpisivanje inicijative građana, koja će, u skladu s procedurama, biti upućena prema Ustavnom sudu RS-a.

"To nam, u slučaju da budemo odbijeni, otvara put i prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prema pravnim instancama van Bosne i Hercegovine", podvukao je Salkić.

Nema rješenja prije izbora

Dopredsjedavajući Vijeća naroda RS-a Mirsad Đapo ocijenio je da se Novim nastavnim planom i programom za osnovno obrazovanje nastavlja politizacija upotrebe jezika i pisama u RS-u započeta negiranjem bosanskog jezika, iako je on priznat Ustavom Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, već u samim izmjenama Ustava RS-a koje su se odnosile na definiranje jezika konstitutivnih naroda pokušalo se spriječiti priznavanje bosanskog jezika, o čemu svjedoči i Član 7. Ustava RS-a, koji kao službene jezike priznaje jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda.

Đapo je podsjetio da iz tih razloga u RS-u nikada i nije donesen zakon o upotrebi službenih jezika, jer bi se onda to pitanje trebalo riješiti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Dodao je da ne vjeruje da će se bilo kakvo rješenje za ovu problematiku naći do općih oktobarskih izbora.

"Ali, nakon izbora bit će krajnje vrijeme da novoizabrana vlast ovo pitanje postavi na način da sva tri konstitutivna naroda u RS-u budu i istinski ravnopravna", istakao je Đapo.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.