Oglasi

RS bi mogao ostaviti Federaciju BiH bez gasa

Iz BH-Gasa se nadaju da do ovog scenarija neće doći te da će Sarajevo moći dobiti veće količine gasa nego lani.
Jasmin Salkić: Republika Srpska ne samo da će ugroziti Federaciju BiH, ugrozit će i samu sebeUstupljeno Al Jazeeri

Piše: Ibrahim Sofić

Stanovnici entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i glavnog grada države Bosne i Hercegovine mogu ostati bez snabdijevanja prirodnim plinom ukoliko tako odluče vlasti drugog bh. entiteta - Republike Srpske.

Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa, za Al Jazeeru kaže kako se nada da do toga neće doći, te kako će se dogovoriti rješenja sporenja između dva entiteta o zemnom plinu. Također, istakao je kako je ova kompanija s mađarskim partnerom, preko kojeg dolazi ovaj energent u BiH, dogovorila veće količine plina za Sarajevo tokom zimskih dana, ali da iz RS-a mogu osporiti obzirom na dozvole koje ovaj entitet samovoljno izdaje prema BH-Gasu.

Jedini ulaz za plin u BiH je u Zvorniku, koji su donedavno kontrolirali iz državne kompanije, ali su zatim iz RS-a skinuli brojače BH-Gasa, a potom stavili svoje.

"Ljudi u RS-u rade samovolju, provode određena pravila. Regulatoru za električnu energiju u Trebinju dodijelili su ovlasti i za plin, napravili svoje dozvole, dali svojim nekim firmama da mogu raditi s gasom, i mi sada o njima ovisimo. BH-Gas je prije dvadesetak dana napravio odličan potez, koji je neprimjetno prošao u javnosti. Uspjeli smo sa FGSZ-om, to je transporter kroz Mađarsku, dogovoriti veću dnevnu količinu za vrijeme zimskih dana, da bi grad Sarajevo i ostali potrošači imali uvijek potrebne količine prirodnog gasa", ističe Salkić.

Riječ je o dogovoru isporuke 1,5 miliona kubika gasa dnevno, a prije toga je ta količina iznosila milion i 50.000 kubika. Primjera radi, Sarajevo i ostali potrošači na minus 10 stepeni troše približno 1,3 miliona kubika te je prošle godine, tokom zimskog perioda, trošen mazut, što je utjecalo na povećanje zagađenja u gradu.

Čelnici BH-Gasa su dogovorili da se ta količina poveća na 1,5 miliona kubika, ali u rješenjima RS-a piše kako kroz Zvornik mogu transportirati 1,2 miliona kubika i, ako se u ovom entitetu budu striktno toga držali, bh. prijestolnica će opet morati koristiti alternativne energente.

Odluke na entitetskom nivou

No, ono što više pažnje privlači je sporenje koje se spominje posljednjih dana, a to je prepuštanje energetskih pitanja entitetima, što bi trebalo biti ingerencija države. Salkić kaže kako je u svim državama Evrope to pitanje na nivou državnog regulatora.

"Nešto se čudno dešava i u Energetskoj zajednici. Odluke koje se trebaju voditi na nivou države, da se licencira svako ko se treba baviti trgovinom, snabdjevenijem ili transportom, sad se spušta na entitetski nivo. Sada imate jednog regulatora u Trebinju, koji postavlja određene uslove za protok gasa kroz RS, određene kompanije koje se tamo pojavljuju, koje nemaju metar svog gasovoda, a sebe predstavljaju kao velikog transportera", dodaje.

S druge strane, navodi prvi čovjek BH-Gasa, ova kompanija ispunjava sve uslove sa 200 kilometara svoje mreže.

"Imate u RS-u nepostojećeg transportera, koji nema metar svog gasovoda, a stavlja se u komparaciju velikih evropskih transportera. Na tom konceptu BH-Gas samo traži da se striktno provede 'treći energetski paket' i da se on provede u BiH na način kako je to provedeno u ostalim zemljama članicama Energetske zajednice. Nigdje nećete vidjeti - ni u regiji- ni šire - da određene pokrajine ili regije imaju veću ingerenciju u energetskoj politici u odnosu na državu u kojoj se te pokrajine ili regije nalaze. Naprimjer, neće Vojvodina određivati tarifu politike u Srbiji."

"RS ne samo da će ugroziti Federaciju BiH, ugrozit će i samu sebe. Sad im se to dešava, imaju viška količina koje su zakupili, ali ih nemaju kome prodati, nemaju ozbiljnog kupca u RS-u, jer su svi oni u Federaciji BiH", ističe direktor BH-Gasa.

Dodaje kako BH-Gas ne bježi od liberalizacije tržišta i usvajanja zakona, što mu se u posljednje vrijeme stavlja na teret.

"Mi znamo neminovno šta se treba desiti na tržištu, za to se spremamo i potpuno smo otvoreni za to, ali tražimo da se provede politika koja se provodi u cijeloj Evropskoj uniji. U BiH hoće da naprave tri operatora koji transportuju gas, najmanje tri, možda i više, a u Mađarskoj imate jednog - kod nas 170 miliona kubika, a u Mađarskoj 10 milijardi kubika", dodaje.

Sporni detalji zakona

Ono što je još jedna specifičnost BiH kada se govori o opskrbi prirodnim plinom - ova država je na kraju plinovoda i plin se dalje ne može prosljeđivati. Ukoliko bi se sve "iscjepkalo", krajnji potrošači bi plaćali daleko veću cijenu. U toku je i kreacija zakona o energiji u BiH, čiji su određeni detalji sporni BH-Gasu.

"Ono što uprava BH-Gasa pokušava objasniti je da struja i gas nisu isto i da gas ne može imati samo četiri do 10 članova, a više od 100 članova o struji. Svaka država ima neki izvor električne energije (voda, ugalj, vjetar), a mi i u okruženju i dalje imamo samo jedan izvor gasa - to je ruski i on može ući samo kroz jedan ulaz, preko Zvornika do Sarajeva", navodi Salkić.

Kako bi se poboljšalo stanje i kako ne bi samo Zvornik bio jedini ulaz plina u BiH, spreman je alternativni plan, a to je veza s Hrvatskom u Zagvozdu (granica BiH i Hrvatske).

"Među strateškim našim projektima je južna konekcija, odnosno nastavak gasovoda od Novog Travnika do Posušja i Zagvozda. Mi smo već razgovarali s Plinacroom, kolegama iz Hrvatske koji su pandan BH-Gasu. Oni su veoma blizu naše granice i spremni su napraviti novi ulaz u BiH, koji bi bio alternativa postojećem ulazu. Ne bismo onda imali problem ucjenjivačkog, neprofesionalnog ponašanja", navodi Salkić.

Za BH-Gas je južna konekcija vrlo realna opcija i ističu kako je hrvatski partner spreman izgraditi svoj dio plinovoda čim iz BiH krenu raditi. Ova varijanta bi imala i poseban odvojak za Mostar, tamošnji Aluminijski kombinat i sve firme u tom području.

'Usijane glave'

No, dugogodišnja glavobolja je dug prema Rusiji, koji iznosi približno 97 miliona dolara. Varijanta njegove isplate je "prebijanje" dugova s klirinškim dugom Rusije prema BiH.

"Ratni dug je na Energoinvestu i svake godine se s Gazpromom usaglašava stanje ovog duga s Energoinvestom. Ako se klirinški dug riješi na drugačiji način, odnosno isplatom u novcu, a u isto vrijeme ne riješi se pitanje dugovanja za gas, ostat će taj dug na Energoinvestu, odnosno na Federaciji BiH. To će dodatno ugroziti pozicije Federacije BiH, države i gasa u BiH, jer će to biti dodatni pritisak", ističe Salkić.

U BH-Gasu smatraju kako je rješenje kliringa "prebijanje" s dugom za plin nesporno, ali iz bh. administracije su više zainteresirani za ruski novac.

"Da li neko misli da, kad ruski partner plati kliring, za mjesec dana neće tražiti novac za gas?", kažu.

Salkić se nada da će svi problemi biti riješeni dogovorom, da neće preovladati "usijane glave", te da Federacija BiH neće imati problema ove zime s dobijanjem plina.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.