Roman Stjepana Tomaša izbačen iz programa lektire

Od sadržaja Tamoševog romana u pedagoškom smislu ogradila i sama autorica predgovora Mali ratni dnevnik (AP)

Nakon 11 godina žalbi i pritužbi roditelja autori nove obrazovne reforme u Hrvatskoj nisu uvrstili u spisak obavezne lektire roman Stjepana Tomaša Moj tata spava s anđelima  Mali ratni dnevnik, u kojem se, između ostalog, nalaze ustaški pokliči i simboli.

Kako piše Jutarnji list, ovaj roman uvršten je na spisak obavezne lektire prije više od deset godina.

“Kada sam na radiju pronašla stranicu koja je emitirala ‘Čavoglave’, mama se nije pobunila, štoviše, slušala je sa zanimanjem. Sva je treperila od unutrašnjeg uzbuđenja kad je čula kako Bobo ili Jure viče: ‘Mi smo spremni, Poglavniče!’ Kaže da će glasati za Hrvatsku stranku prava, za Paragu”, citat je iz obavezne lektire za šesti razred osnovnih škola u Hrvatskoj zbog koje godinama obrazovnim institucijama stižu pritužbe roditelja.

Roman je, inače, pisan u formi dnevnika i pokušava ratna zbivanja prikazati iz prizme osječke djevojčice Cvijete, a u romanu je sporno što je, kako piše ovaj zagrebački dnevnik, pojam ustaštva prikazan kao “domoljubno poželjan”, prenose agencije.

U dijelu knjige pod naslovom “Busanje u mala hrvatska prsa” stoji: “Svi su dečki na početku sastavka napisali: ‘Kroacija’ i ‘Za dom spremni’! Na dnu sastavka još većim slovima: ‘Uvijek za dom spremni!'” 

Ovaj poklič ponavlja se na još nekoliko mjesta: “Šarac, Gicara, Sifon, Šmajser i Papak pozdravljaju: za dom uvijek spremni”, “Poglavniku s uzbuđenjem viče ‘za dom spremni'”, a nekoliko stranica dalje piše: “Jure i Bobo viču ‘za dom spremni, Poglavniče'”, do poglavlja “Ples uz Čavoglave”, koje završava rečenicom: “A uz Čavoglave te Juru i Bobu ne može se plesati, samo ratovati.”

Bivši ministar: ‘Ne vidim ništa sporno’

List navodi da nijedan sastav Ministarstva obrazovanja nije izuzeo Mali ratni dnevnik iz obavezne lektire, a u Ured dječijeg ombudsmana od 2006. pristizale su prijave roditelja i struke. Prijave su proslijeđene na izjašnjavanje Ministarstvu obrazovanja, a posljednji odgovor Uredu pravobraniteljice stigao je 2015. godine. 

U njemu Ministarstvo, koje je tada vodio Predrag Šustar, poručuje pravobraniteljici da u romanu ne vidi ništa sporno.

Da Tomaševom romanu nije mjesto u školi smatraju autori novog kurikuluma. Taj naslov nije uvršten u spisak lektire u okviru prijedloga kurikularne reforme, koju ministrica Blaženka Divjak planira pokrenuti od sljedeće školske godine.

Divjak je rekla da je njen stav prema isticanju ustaških usklika i simbola jasan i da tome nema mjesta u javnom prostoru i kao takvo je potpuno neprihvatljivo.

“Ministarstvo je u procesu analize postojećih nastavnih sadržaja u sklopu provođenja cjelovite kurikularne reforme. Navedeni književni naslov ne nalazi se na popisu lektire u okviru prijedloga predmetnog kurikuluma ‘Hrvatski jezik’. S obzirom na to da je moj glavni cilj već od sljedeće godine uvođenje pilot-projekta cjelovite kurikularne reforme, ovakve će se teme rješavati na sistemski način”, navela je Divjak.

Navodi da se jučer od sadržaja Tomaševog romana u pedagoškom smislu ogradila i sama autorica predgovora Mali ratni dnevnik, nastavnica dječije književnosti na studijama hrvatskog jezika Dubravka Zima.

“Mislim da ovo djelo ne bi trebalo da bude obvezna lektira, ali ponajprije iz književno-estetskih razloga. Nisam sklona zabranama, već razgovoru s djecom o svim temama, pa i kontroverznim, poput ustaštva, ili, pak, spolnog sazrijevanja djece, koje je u romanu prisutno kao loše, pa i pedagoški sasvim pogrešno obrađen motiv”, rekla je Zima.

Izvor: Agencije