Roma u regiji mnogo više nego u statistici

Problem upisa u matične knjige rođenih, osim zemalja Balkana, imaju i Indija, Pakistan, Afrika i Južna Amerika (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Saida Mustajbegović

Broj Roma u Bosni i Hercegovini je nepoznat. Slična je situacija u Srbiji, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, pa i Hrvatskoj. Nerijetko se dešava da u matičnim knjigama nisu evidentirane i po tri generacije iz jedne romske porodice. Stoga, da bi djeca bila upisana, mora se utvrditi pravni identitet roditelja, pa njihovih roditelja…

Prema iskustvu  udruženja Vaša prava BiH, koje od 2008. godine radi na upisu Roma u matične knjige, najčešće se utvrdi da je jedno od roditelja rođeno, naprimjer, u Hrvatskoj, drugo u Srbiji ili Kosovu, a da su baba i deda iz Crne Gore ili Makedonije. 

Romi se prvi put spominju u BiH početkom šesnaestog vijeka. Sultan Sulejman Veličanstveni odobrio im je nastanjenje i obrađivanje dijela njegovog pašaluka uz plaćanje poreza. Inače, Romi potiču sa prostora današnje Indije. Domovinu su svojevremeno napustili nakon prvih znakova diskriminacije.

Prije rata u BiH, Bosanski Romi bili su uglavnom Khorakhane, muslimani po vjeroispovjesti i živjeli su u predgrađima urbanih dijelova Sarajeva, Tuzle, Mostara, Bijeljine, Zvornika i Brčkog. Manja grupa, Serbaya Kalderasha, pravoslavne vjeroispovjesti, porijeklom iz Rumunije, živjela je na području Banja Luke. Ostale romske zajednice doselile su se sa Kosova i iz Makedonije prije rata.

Tokom rata u BiH dolazi do velikih pomjeranja Roma. Pretpostavlja se da je u ovom periodu iz BiH emigriralo više od jedne trećine ove populacije, a da je sa prostora bh. entiteta Republika Srpska  u entitet Federacija BiH izbjeglo više od 85 posto onih koji nisu mogli otići u treće zemlje.

‘Bezimena djeca’

U BiH je inače problem „bezimene djece“ godinama ignoriran, a problem upisa u matične knjige rođenih imaju samo još Indija, Pakistan, Afrika i Južna Amerika.

No, kao što je već navedeno, BiH nije iznimka u odnosu na zemlje regiona. Otkako je u zadnjoj deceniji Evropska unija dosta uložila u inkluziju ove populacije u društvo, isto je zahtijevala i od zemalja Zapadnog Balkana.

Ilustracije radi: Evropska komisija je prošle godine predložila okvir za izradu strategija o Romima u zemljama članicama EU-a, a pružiće podršku poboljšanju položaja Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Romi čine 1,73 posto stanovništva EU-a, a u cijeloj Evropi živi 11 miliona Roma i oni su najveća etnička manjina na starom kontinentu.

„Pomoć pokretanja postupaka za utvrđivanje identiteta i upis u matične knjige rođenih regionalnog su karaktera, jer je tokom rata došlo do migracije Roma iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Kosova,“ kazao je Emir Prcanović, izvršni direktor udruženja Vaša prava BiH – Mreže kancelarija za besplatnu pravnu pomoć.

Ova organizacija evidentirala je preko 3.000 osoba. Postupak upisa u matične knjige okončan je za nešto manje od 2.000 ljudi, a s tim da su ostali u proceduri. U Vašim pravima u BiH kažu da nekad, po povratku u neke romske zajednice ili porodice gdje je upis završen, pronađu još neevidentiranih osoba.

Regionalna saradnja

Prcanović je istakao da svakodnevno sarađuju sa srbijanskim udruženjem Praxis na razmjeni podataka. Slična je situacija i sa drugim zemljama regiona. 

Neusklađenost podataka je pokazatelj isključenosti Roma iz društva. Precizni podaci ne postoje, jer veliki broj Roma živi u nelegalnim naseljima, dio njih nema dokumenta ni stalno prebivalište, a raseljeni Romi i izbjeglice često nemaju regulisan status.

Devedesetih godina prošlog vijeka taj problem dodatno je iskomplikovan činjenicom da Romi koji su nastradali tokom balkanskih ratova nisu bili upisani u matične knjige.

Koliko je razlike u podacima o ovoj manjini najbolje ilustruju brojevi iz BiH. Zvanična statistika stara je dvije decenije i kazuje da u BiH ima 9.000 Roma, a prema podacima OSCE-a 60.000, dok romske nevladine organizacije raspolažu podacima da ih je 80.000. 

S druge strane UNHCR je 2008. godine uradio procjenu i utvrdio da u BiH pravno ne postoji 6.000 ljudi, te da je uglavnom riječ o Romima.

Prema zvaničnim podacima u Srbiji živi blizu 108.000 Roma, međutim, prema podacima Ministarstva za ljudska i manjinska prava, po nezvaničnim procjenama sa terena, predstavnika ove nacionalne manjine u toj državi ima između 400.000 i 500.000.

Ministar za ljudska i manjinska prava Srbije Milan Marković za agenciju Beta izjavio je da u Srbiji prema nezvaničnim podacima ima između 2.400 i 6.000 pravno nevidljivih osoba.

U Makedoniji živi 53.000 Roma ili 2,6 posto ukupnog stanovništva. Samo su priznati kao zasebna etnička zajednica u preambuli Ustava.

Na prostoru Crne Gore živi  14.628 domicilnih, 5.554 raseljenih i izbjeglih i 288 lica iz inostranstva koji su se deklarisali kao pripadnici etničke zajednice Roma. Od 21 opštine, koliko ih ima u Crnoj Gori, Romi žive u 16, dok u Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, živi 9.463 Roma.

Novi popis

Predstavnici Roma, poput Derve Sejdića (koji je Bosnu i Hercegovinu tužio Sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog diskiminatorskog odnosa državnog Ustava prema ovoj etničkoj grupi), osvrćući se na činjenice iz posljednjeg popisa stanovništva u BiH, ističu podatak da se, kada je popis vršen, 35.000 stanovnika izjasnilo kao neopredijeljeno.

Među njima je bilo malo Roma, jer su se oni uglavnom izjašnjavali kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda. Sejdić to objašnjava strahom njegovih sunarodnjaka od ekonomsko-socijalnog prosperiteta. Romi u BiH deklarisali su se kao tadašnji Jugosloveni, Muslimani, Srbi, Hrvati ili neopredijeljeni.

Kao primjer da se ovo pitanje može riješiti drugačije Sejdić, aktivist u Romskom informativnom centru Kali Sara, navodi praksu u Engleskoj. Neupisane osobe u toj zemlji evidentiraju se u izvjesnim centrima, gdje mogu dobiti potvrdu, iako do tada nije do kraja provedena pravna procedura izdavanja identifikacionih dokumenata. 

„Ovdje čak i u slučajevima kada dođu svjedoci koji potvrđuju da je osoba rođena, procedura traje od tri do šest mjeseci“, dodao je Sejdić.

Hoće li se situacija, barem u BiH, glede evidentiranja Roma promijeniti na narednom popisu stanovništva 2013. godine?

U Agenciji za statistiku kažu da su popisnice urađene u skladu sa Zakonom o popisu i Ustavu BiH.

Prema tom Zakonu, popisni obrasci za 2013. godinu propisani su na tri jezične varijante i dva pisma koja se zvanično koriste u BiH. Ogledni primjerci popisnih obrazaca će se prevesti i  štampati na jezicima nacionalnih manjina prisutnih u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera