Rohinje u izbjeglištu boje se nasilnog povratka u Mijanmar

Izbjeglice iz Arakana koje trenutno borave u kampovima u Bangladešu navode kako su domovinu napustili zbog nasilja i straha da bi mogli biti ubijeni (AP)

Prve grupe mijanmarskih izbjeglica, koje su u posljednje dvije godine zbog nasilja u Mijanmaru izbjegli u Bangladeš, prema planu povratka koji su utvrdile ove dvije države, već u srijedu bi trebale biti prebačene u domovinu, prenosi agencija Anadolija.

The Guardian je objavio kako je u izbjegličkom kampu u Cox Bazaru povećan broj pripadnika snaga sigurnosti Bangladeša, a zbog očekivanja bi plan povratka mogao naići na otpor mijanmarskih izbjeglica.

Izbjeglice iz Arakana koje trenutno borave u kampovima u Bangladešu navode kako su domovinu napustili zbog nasilja i straha da bi mogli biti ubijeni.

Poručuju kako se ne žele vraćati u Mijanmar sve dok im se tamo u potpunosti ne bude garantirala sigurnost.

Skrivanje izbjeglica

Kader (29), koji boravi u kampu Jamptoli u Cox Bazaru, kazao je kako se porodice čija se imena nalaze na listama za povratak skrivaju kako ne bi bili poslani u Mijanmar.

“Vojska Bangladeša vrši detaljne kontrole u kampovima Jamtoli i Hakimpara. Tu su prisutne patrole i onemogućavaju kretanje izbjeglicama između kampova. Ljudi se boje izaći vani”, kazao je on.

Cani, koji boravi u Kampu 14, rekao je kako je broj pripadnika snaga sigurnosti u kampu u posljednjih sedam dana udvostručen.

“Tokom noći formiraju se straže sigurnosnih timova i oni ne odlaze sve dok sunce ne izađe”, dodaje.

Pojedine izbjeglice navode kako sigurnosne snage u slučaju da se s njima ne sarađuje vrše nasilje nad ljudima koji borave u kampovima.

Genocidni napadi

Predstavnik izbjeglica u kampu Ata Ullah je kazao kako ga je odgovorno lice u kampu tukao palicom jer mu je odbio dati listu s imenima izbjeglica koje borave u kampu.

Prema dogovorenom planu Bangladeša i Mijanmara, u prvoj etapi povratka planirano je da iz izbjegličkih kampova u Mijanmar bude vraćeno 2.200 Arkanaca.

No, nijedna od izbjeglica ne želi vratiti se u domovinu dok im sigurnost ne budu garantirali Ujedinjeni narodi.

Iako je Vlada Bangladeša dala garanciju da niko neće silom biti vraćen na teritorij Mijanmara, odnos snaga sigurnosti prema izbjeglicama unutar kampa pokazuje da bi do toga moglo doći.

Nezavisna istražna misija UN-a za Mijanmar saopćila je sredinom septembra kako je prisutna genocidna namjera protiv muslimanske manjine Rohinja.

U izvještaju UN-ove misije se Rohinje oslovljavaju kao zaštićena grupa te navodi kako su mijanmarske snage sigurnosti nad tom populacijom počinile četiri od pet zabranjenih djela koja se definiraju kao genocid.

Istražitelji UN-a navode kako je mijanmarska vojska počinila zabranjena djela ubijanja, nanošenja teških tjelesnih i mentalnih povreda, nametanje teških uvjeta života s ciljem psihičke destrukcije kod dijela ili cijele grupe te provođenje mjera s ciljem sprečavanja rađanja djece u grupi.

Poziv na istragu i optužnice

Misija UN-a pozvala je kompetentna istražna tijela i sudove da provedu istragu i podignu optužnice protiv odgovornih kako bi se utvrdila individualna odgovornost.

Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. avgusta prošle godine.

Pod plaštom borbe protiv “militantnih napada na policijske punktove”, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohinje, u kojima je svirepo ubijeno više od 24.000 pripadnika te manjine.

Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela.

Iz te regije je više od 750.000 muslimana izbjeglo u susjedni Bangladeš.

Izvor: Agencije