Rohingya: Ramazan u gladi i strahu

Rohingya muslimanima zakinuta su osnovna ljudska prava i oni su manjinska zajednica “bez države” (Anadolija)

Slike trošne kolibe, u kojoj hrabre žene pokušavaju prehraniti još nejaku djecu, nerijetka su pojava u izbjegličkim kampovima u Bangladešu, gdje su smješteni Mijanmarski muslimani, nakon što su preživjeli pokolj u svojoj zemlji.

Da bi spasili svoje živote Rohingya muslimani bježe u Bangladeš gdje i nisu najbolje dočekani. Mjesec ramazan provode u teškim uslovima, bez stalnog i pristojnog mjesta za stanovanje, nedostatku sigurnosti i prehrambenih proizvoda.

Hiljade Rohingya muslimana zbog straha od policije ne odlazi u izbjegličke logore nego se skrivaju u selima Cox Bazara i osamljenim ulicama.

Nemasna riža

Hamide, Reyhana i Arafa su samo neke od onih koji spas traže u Bangladešu. Žive u kolibama sa djecom i zbog straha da ih ne uhvati lokalna policija i ne vrati u Mijanmar one ne izlaze van.

Žive zajedno u jednoj prostoriji u kojoj kuhaju, peru i spavaju. Spavaju na vrećama postavljenim na tlo. Izvršavanje vjerskih dužnosti u ovim teškim uslovima je gotovo nemoguć, međutim, one se drže svojih navika.

Sehure i iftare sa nemasnom i neslanom rižom.

Mijanmarski muslimani, njih blizu 2,5 miliona, čine pet posto od ukupnog broja stanovnika u ovoj zemlji. Ovdašnji muslimani izloženi su nasilju, a prema izvještajima UN-a, najugroženija su manjina na svijetu.

Izaslanik UN-a za ljudska prava u Mijanmaru Tomas Ojea Quintana obišao je Ministarstvo za državne granice u Mijanmaru.

U okviru posjete Mijanmaru, Quintana je održao sastanak sa ministrom nadležnim za pitanja granica i uređenja Mijanmara, te se tom prilikom informisao o situaciji u pokrajini Arakan na sjeverozapadu zemlje.

Quintana je izrazio želju da u toku svog boravka u Mijanmaru posjeti pokrajinu Arakan.

U svom obraćanju medijima, objasnio je da nasilje u Arakanu predstavlja jedan od najvećih izazova za čitav Mijanmar i pored toga što su posljednjih godina ostvarene značajne političke reforme u zemlji.

Quintana će prema najavama, u Mijanmaru provesti sedmicu dana, a susret će se s vladinim zvaničnicima, liderom opozicije Aung San Suu-Kyi-om i predstavnicima nevladinih udruženja.

Izvještaj koji će na kraju svoje posjete Mijanmaru sačiniti UN-ov izaslanika Quintane, bit će ključan pri ocjeni reformi prvog civilnog predsjednika Mijanmara nakon pedesetogodišnje vojne vladavine Thein Seina.

Stručnjaci Humanitarnog biroa EU (ECHO) otputovali u ovu zemlju kako bi na licu mjesta snimili stvarno stanje i potrebe stanovnika pokrajine Arakan.

Ured za humanitarne aktivnosti Evropske komisije (ECHO) je uradio izvještaj o Mijanmaru u kojem se opisuje život i patnja 700.000 arakanskih (Rohingya) muslimana koji su meta nasilja u toj regiji. Tamošnji muslimani u izvještaju se pominju kao „žrtve nacionalizma i diskriminacije“, a njihov problem sa pravom državljanstva smatra se „političkim problemom“.

Mijanmar (Burma) je država Južne Azije gdje većinu stanovništva čine budisti (56 miliona stanovnika), dok muslimani čine oko pet posto stanovništva (oko 2,5 miliona). Prema zvaničnim podacima i izvještajima UN-a, Rohingya muslimani su najugroženija nacionalna manjina u svijetu.

Od kada je došlo do eskalacije sukoba u Mijanmaru, početkom prošlog mjeseca, ubijen je veći broj Rohingya muslimana. Prema dostupnim podacima, radi se o cifri od nekoliko stotina do više hiljada ubijenih.

Chris Lewa, stručnjak za pitanje Rohingya i direktor projekta za Arakan, opisao je krvava dešavanja u pokrajini Arakan nad manjinskim Rohingya muslimanima kao “etničko i vjersko nasilje”.

Osnovna ljudska prava

Lewa je u razgovoru za agenciju Anadolija istakao potrebu da međunarodna zajednica izvrši snažan pritisak na vlasti u Mijanmaru i pomogne žrtvama nasilja u toj zemlji.

Istakao je da pokrajina Arakan ima kompleksnu demografsku strukturu, te da se sastoji od različitih etničkih i vjerskih grupa.

Blizu dvije trećine građana pokrajine Arakan čine Rakhine budisti, dok su Rohingya muslimani manjinska zajednica “bez države”.

“Najveći problem u Mijanmaru je ustavno uređenje, prema kojem državne vlasti priznaju samo građane koji se uklapaju u definiciju ‘domaći’, dok se, s druge strane, ignoriraju pripadnici ostalih jezičkih, etničkih i vjerskih manjinskih grupa”, kaže Lewa.

On napominje da Rohingya muslimani, kojima su zakinuta brojna osnovna ljudska prava, trebaju imati ista prava kao i svaki slobodni građanin Mijanmara.

Najugroženija nacionalna manjina

“Nije bitno da li Rohingya muslimani decenijama ili vjekovima žive u Mijanmaru. I oni trebaju imati svoja demokratska prava i moraju imati status građanina kao i ostatak društva”, ističe Lewa.

Lewa tvrdi da se problem u Mijanmaru ne može riješiti u jednom danu, te da je potrebno da zvanične vlasti pokrenu inicijative kojima će se intenzivirati odnosi između dvije sukobljene zajednice.

Mijanmar (Burma) je država Južne Azije gdje većinu stanovništva čine budisti (56 miliona stanovnika), dok muslimani čine oko pet posto stanovništva (oko 2,5 miliona). Prema zvaničnim podacima i izvještajima UN-a, Rohingya muslimani su najugroženija nacionalna manjina u svijetu.

Od kada je došlo do eskalacije sukoba u Mijanmaru, početkom prošlog mjeseca, ubijen je veći broj Rohingya muslimana. Prema dostupnim podacima, radi se o cifri od nekoliko stotina do više hiljada ubijenih.

Izvor: Agencije