Roditelji, prva linija odbrane od predatora na internetu

Mogu biti bezazleni kao šala sa momkom ili djevojkom, manja provokacija dobrog prijatelja, ali mogu prerasti i u nešto ozbiljnije (Save the Children)

Iako u mnogim slučajevima sve počinje kao šala, pa i provokacija, krađa identiteta na internetskim društvenim mrežama može imati ogromne posljedice, naročito ako je riječ o maloljetnicima čiji roditelji nisu upoznati šta njihova djeca objavljuju na internetu.

Brojni razlozi navode se kao povod za stvaranje dvostrukog profila na Facebooku, Instagramu, Twitteru…

Šta činiti kada djetetu dupliraju profil

Koje korake treba poduzeti kada neko uvidi da mu je dupliran profil?

„Prije svega, neophodno je prijaviti problem roditeljima, ako je u pitanju dijete, ali isto tako je neophodno prijaviti administratoru mreže ili koristiti mehanizam prijave na kojoj se profil nalazi. To je prvi korak u rješavanju problemu pri čemu je uključiti i druge instance (npr. hotline za prijavu neprimjerenog sadržaja sigurnodijete.ba, policiju ili dr.) u slučaju da se problem stalno javlja što nam ukazuje da nam neko želi nauditi putem interneta“, objašnjava naš sagovornik.

Mogu biti bezazleni kao šala sa momkom ili djevojkom, manja provokacija dobrog prijatelja, ali mogu prerasti i u nešto ozbiljnije poput lažnih prijetnji ili izjava o trećim osobama što može dovesti i do prijetnji ili fizičkih napada.

Datum rođenja

Povlače se pitanja: koliko su roditelji zaista upoznati sa dešavanjima u „internetskom životu“ njihovoga djeteta, šta mogu uraditi da pomognu i kako izvršiti prevenciju objave detalja života koji se mogu zloupotrijebiti.

„Upravo je ovo pitanje bilo adresirano, između ostalih, tokom provedbe istraživanja o ponašanju djece na internetu odnosno alertnosti roditelja kada je u pitanju ponašanje njihove djece“, kaže za Al Jazeeru Alen Zaimović, koordinator programa zaštite djeteta u organizaciji Save the Children.

„Podaci nam govore da roditelji znaju određene pojedinosti, ali da nisu u potpunosti upoznati sa ponašanjem djece na internetu.“

Istraživanja su pokazala, na primjer, kako svaki četvrti roditelj smatra da je njegovo dijete na internetu učinilo dostupnim svoj datum rođenja, dok je više od 50 posto učenika prijavilo kako je to sastavni dio njihovog profila na društvenim mrežama.

„Ovakvi podaci ukazuju na potrebu u pravcu edukacije roditelja, pogotovo ako uzmemo u obzir informaciju koju su nam djeca dala i koja govori da čak 70 posto djece bi slučaj nasilja prijavili prvenstveno roditeljima, ali i bratu i sestri pri čemu školsko osoblje ne igra preveliku ulogu u prijavljivanju. Ovo je eklatantan primjer kako djeca percipiraju roditelje i koliko su im oni bitni u njihovim životima“, ističe naš sagovornik.

Postoji napredak

Zaimović smatra kako se situacija, u odnosu na prije nekoliko godina, popravila, ali i da je i dalje neophodno pričati o posljedicama fenomena krađe društvenog identiteta.

„Smatram da je situacija malo bolja u odnosu na nekoliko godina unatrag kada smo imali situacije da je bilo opće prihvatljivo da bez pitanja ‘okačimo’ nečiju sliku ili video na internetu i prakticiramo nasilje bez ikakve odgovornosti i znanja o posljedicama. Nažalost, imali smo par tragičnih slučajeva koji su, kao što to uglavnom biva u našem društvu, nam otvorili oči i ukazali da se i u našem društvu dešavaju razni oblici nasilja na internetu i da to nije negdje u inostranstvu“, objašnjava on.

„Ipak, i dalje je neophodno pričati o posljedicama koje mogu da uslijede nakon dupliranja nečijeg identiteta, dijeljenja ličnih informacija, navika ili koje druge radnje koja može da naudi nekome, što inicijalno i može da izgleda kao da je u pitanju šala, ali zaista nije i kada se pretvori u nešto ozbiljno onda bude kasno.“

Potrebno je konstantno ukazivati na posljedice, dodaje Zaimović, ali isto tako na činjenicu da nismo u potpunosti nevidljivi na internetu, te da nam se može ući u trag.

„Neophodno je djecu educirati da svaka izgovorena riječ ili bilo koja radnja ima svoju težinu, kako offline, a pogotovo online, i da zaista moraju da stanu iza svega što rade i budu odgovorni. Na kraju krajeva, i roditelji trebaju da znaju da imaju roditeljske odgovornosti i da mogu da odgovaraju za postupke svoje djece u konačnici.“

Obuka policajaca za zaštitu djece na internetu

Save the Children ističe saradnju sa policijskim akademijama u BiH gdje će se uskoro naći nastavni plan i program za policijske službenike kada je u pitanju zaštita djece od svih oblika nasilja u digitalnom okruženju.

„Isto tako, podržali smo Pravosudnu akademiju u Srbiji u pripremi i provedbi nastavnog plana i programa za sudije i tužioce pri čemu sada imamo 15 sudija i tužilaca koji su kao edukatori spremni dalje da obučavaju svoje kolege“, kaže Zaimović.

„Privodimo kraju i kampanju podizanja svijesti za širu javnost u okviru koje smo ponudili osnovne informacije za djecu i roditelje kako da sigurno i korisno upotrebljavaju različite sadržaje na internetu, kako u Srbiji tako i u BiH.“

A ko roditeljima može pomoći i kome da se oni obrate?

„Postoje servisi koji su na usluzi svima gdje djeca i roditelji mogu da pronađu više informacija. Tu mislim na našu partnersku organizaciju Nova Generacija, u okviru koje se nalazi savjetodavni servis u okviru kojeg se mogu pronaći jako korisne informacije o zaštiti od nasilja na internetu. Također, tu je web site sigurnodijete.ba gdje se nalazi hotline za prijavu neprimjerenog sadržaja putem interneta te edukativne sekcije za djecu i roditelje kako se ponašati na internetu odnosno kako postupiti ukoliko dođe do neželjenih situacija.“

Potrebna edukacija

Partneri Save the Children navode kako se dosta roditelja javlja za pomoć.

„Smatram da je potrebno dodatno educirati roditelje o korištenju interneta u okviru medijske pismenosti, ali i kritičkog promišljanja o sadržajima koje koriste ili će koristiti. Dešava se da pojedini roditelji iz neznanja jednostavno zabranjuju korištenje uređaja i interneta što se pokazalo kao neuspjeh jer djeca uglavnom pronađu načine kako da dođu do onoga što im treba, te se u tom procesu otuđe od djece što opet korak nazad u uspostavi odnosa povjerenja između djece i roditelja“, ističe sagovornik Al Jazeere.

„Konstantna edukacija o novim tehnologijama je nešto neminovno i svi moramo da budemo dio toga, te je neophodno da djeca i roditelji imaju jednake uloge učitelja i učenika u tom procesu.“

U posljednje vrijeme Save the Children je angažiran na podizanju svijesti različitih vrsta javnosti. Zaimović ističe profesionalnu javnost i podršku Ministarstvu sigurnosti BiH koje koordinira svim aktivnostima kada je u pitanju ova oblast.

„Kao rezultat podrške, u završnoj pripremi su tzv. Mape pute za BiH i Srbiju koje identifikuju ključne prioritete i polja djelovanja prema nadležnostima, uz relevantne aktere, kako bi se osiguralo da svi pa i samim tim djeca koriste internet sigurno i odgovorno.“

Izvor: Al Jazeera