Oglasi

Roditelji iz Kotorskog: Ako 'bošnjački jezik' ostane, naša djece odlaze

'Bošnjački' umjesto bosanskog jezika u svjedočanstvima djece je politička, a ne gramatička stvar, smatraju roditelji.
Bošnjačka djeca u područnoj školi u Kotorskom od šestog razreda uče bosanski jezik, jer se vode kao nacionalna manjinaAl Jazeera

Piše: Vedrana Maglajlija

Djecu ćemo ispisati iz sadašnje škole i poslati u škole u [entitetu] Federacija Bosne i Hercegovine ako se problem s jezikom ne riješi, uglas kažu roditelji iz Kotorskog kod Doboja, pokazujući iskopirana svjedočanstva svoje djece u kojima više ne piše bosanski, već "bošnjački jezik", o čemu, kako tvrde, nisu bili ni obaviješteni.

Originalna svjedočanstva odbili su primiti u osnovnoj područnoj školi "Milan Rakić", koju pohađa blizu 150 đaka, od toga oko 120 bošnjačke nacionalnosti, koji su "zavedeni" kao nacionalna manjina. Upravo zbog toga, oni tek od šestog razreda počinju pohađati predmet bosanski jezik, kako i piše u dnevniku, na dva časa sedmično, kojeg uče iz udžbenika ovog jezika.

Ipak, na kraju školske godine dobili su zaključnu ocjenu iz "bošnjačkog jezika", ne iz bosanskog, kako je bilo na polugodištu, iako se institucije iz bh. entiteta Republika Srpska pozivaju na nastavni plan i program za 2014. i 2015. godinu, koji se primjenjuje u cijelom entitetu.


Svjedočanstva sa polugodišta i završteka godine

Međutim, kako kažu roditelji, samo njihova i djeca iz još dvije škole u RS-u primili su svjedočanstva s upisanim "bošnjačkim jezikom", dok sa učenicima iz drugih povratničkih mjesta to nije slučaj.

Od direktora centralne škole u obližnjem mjestu Rudanka dobili su objašnjenje da škola samo prati instrukcije Ministarstva prosvjete RS-a, iz kojeg navode da je termin "bošnjački jezik" rezultat "tvorbenih pravila srpskog jezika", budući da u Ustavu RS-a piše "jezik bošnjačkog naroda".

"Za njih ne postoji bosanki jezik, ne postojimo mi i ne postoje naša djeca", kažu roditelji učenika od šestog do osmog razreda, koji u sve većem broju pristižu u prostorije mjesne zajednice.

Djeca kao nacionalna manjina

Nezadovoljni i izrevoltirani najnovijom odlukom, objašnjavaju da su roditelji djece iz devetog razreda "u neznanju" prihvatili đačke knjižice, jer su  morali upisati djecu u srednju školu. Međutim, za učenike koji se žele upisati u škole u Federaciji Bosne i Hercegovine termin "bošnjački jezik" mogao bi biti problem, jer, budući da takav jezik ne postoji u ovom entitetu, ne zna se kako bi se trebao bodovati.

Lamija Mehmedić, majka dvoje učenika koja idu u područnu školu u Kotorskom i članica Vijeća roditelja, objašnjava da su se zbog ovog problema obraćali državnim i međunarodnim institucijama.

"Poslali smo dopis i u Ministarstvo prosvjete RS-a, ali za sada nismo dobili odgovor. Nismo ga ni očekivali i znamo ako ga dobijemo da će tu pisati da to nije politička, nego gramatička stvar. Obratili smo se Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i međunarodnim organizacijama, a na kraju će roditelji održati proteste, svi koji imaju ovakav problem. Ako se to ne riješi, djecu ćemo upisati u škole u Federaciji, ili ćemo tražiti nacionalnu grupu predmeta."

Dodaje kako su bošnjački učenici, iako su većina u njihovoj područnoj školi, nacionalna manjina.


U dnevniku piše Bosanski jezik

"Zbog toga su od šestog razreda imala svakih 15 dana po četiri časa bosanskog jezika. Samo naša djeca paralelno pohađaju bosanski i srpski jezik i mi se nismo bunili, to smo prihvatili, jer nismo znali da se bosanski jezik našoj djeci vodi kao jezik nacionalne manjine, nismo imali tu informaciju."

'Djeca iz škole odlaze bez ikakvog znanja'

Sead Imamović, čija djeca idu u školu u Kotorskom, kaže da "ne pristaje da bude nacionalna manjina u vlastitoj državi".

"Ovo je moja država, ja govorim bosanskim jezikom, koji je priznat. Svi političari u RS-u se pozivaju na Dejtonski sporazum kada njima odgovara, a tamo piše da je on napisan bosanskim, hrvatskim, srpskim i engleskim jezikom. I Ujedinjeni narodi, i Evropska unija, i međunarodna zajednica priznaju bosanski jezik, samo će ga ovdje nazvati 'bošnjački'", ističe nezadovoljan, dodajući da nikada više neće otići iz Kotorskog, ali će djecu, ako treba, slati u škole u druga mjesta.

Svaki od roditelja navodi neki problem s kojim su suočena njihova djeca, a svi zaključuju da je "'bošnjački jezik' samo kap koja je prelila čašu njihovog strpljenja".

"Naša djeca odlaze iz ove škole s nikakvim znanjem", slažu se svi.

"Najčešće su nastavnici pripravnici, koji su tek završili fakultet, dođu ovdje, nauče posao i odlaze, a nama dolazi novi pripravnik. Nama šalju nastavnike koji 'pune normu', koji tu dolaze radi dva ili tri časa, i oni nemaju neki interes da se ovdje dokazuju, jer su im matične škole negdje drugo", objašnjava Mehmedić.


Roditelji ispred prostorija Mjesne zajednicu Kotorsko

Sin Amele Odobašić bio je učenik generacije u područnoj školi Kotorsko. Ipak, tvrdi, kada je upisao srednju školu, mnogo je zaostajao za drugim đacima te je morao učiti i nakon nastave.

"Ono što meni smeta je i prošlogodišnja odluka da učenici mogu ići na ekskurzije samo u RS-u. To nije u redu, ja želim da moja djeca upoznaju i druge krajeve Bosne i Hercegovine", kaže ljutito.

Drugi roditelji dobacuju da učenici nemaju ni predmet fizičkog odgoja, kao ni sekcije i ostale aktivnosti, kao što su priredbe.

"Naša djeca ne znaju uopšte šta je rukomet, ako ga nisu nekada gledala na televiziji", ističe Alma Ćudić, čije dijete ide u sedmi razred.

Ipak, slažu se da su se "napokon osvijestili sa slučajem 'bošnjački jezik'".

'Zaslužujemo život dostojan čovjeka'

Mehmed Trnjanin, zamjenik predsjednika Mjesne zajednice Kotorsko, objašnjava roditeljima da je poslao dopis Ministarstvu prosvjete RS-a.

"Tražili smo da sjednemo i razgovaramo i mi mislimo da to treba da ide kroz institucije sistema kako bi to riješili", govori.

Dok roditelji i predstavnici ove zajednice nastavljaju razgovor o tome, odlazimo prema Rudanki, gdje je centralna osnovna škola. Međutim, direktor Dušan Lukić nije u mogućnosti da nas primi. Ipak, u telefonskom razgovoru mu govorimo da su roditelji spremni ispisati djecu iz škole ukoliko se u svjedočanstva opet ne upiše bosanski jezik.


Područnu školu u Kotorskom pohađa blizu 120 bošnjačke djece

"To je njihov problem, nema škola s tim ništa, mi poštujemo samo instrukcije Ministarstva. Za dalje ja ne znam, niti me interesuje", kratko odgovara.

Objašnjavajući mu kako su roditelji rekli i da su nezadovoljni obrazovanjem i uvjetima u područnoj školi, Lukić kaže da "mogu pričati šta hoće".

"Sve što ima centralna škola, imaju i oni, neka se obrate Ministarstvu ako nisu zadovoljni", završava razgovor.

Roditelji iz Kotorskog ipak smatraju da je ovaj problem vještački izazvan. Međutim, kažu da neće više dopustiti da njihova djeca trpe zbog toga.

"Djeca su naša bolna tačka. Kao svaki roditelji, mi ne želimo da ona budu neobrazovana, nego da žive kvalitetan život, dostojan čovjeka, kakav svi zaslužujemo u ovoj zemlji."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.