Rođendanska torta za raseljene blizanke

Piše: Branimir Bradarić

Nakon dana neizvjesnosti i straha da će nabujala Sava učiniti još više štete i poplaviti i veće površine u županjskoj Posavini, razina vodostaja moćne rijeke se polako smiruje. I u poplavljenim područjima Gunje, Rajevog Sela i Račinovaca razina voda polako pada, pokazujući razmjere ove prirodne katastrofe.

U tim selima voda je, u nekim dijelovima, visoka i po dva metra, kuće su u vodi, groblja, crkva, kao i džamija u Gunji, koja je najstarija džamija u Hrvatskoj. Radi straha od zaraze i epidemija, uvedene su i strože mjere nadzora na terenu, koje provode policija, vojska i druge službe. U isto vrijeme iseljeni građani prisjećaju se drame koje su preživjeli, ali i sa strahom i zebnjom gledaju na budućnost svojih obitelji.

Strah za budućnost mladih

“Izašli smo iz Račinovaca u ovome što imamo na sebi i s nešto dokumenata. Sve nam je ostalo tamo. Iskreno, ne znam što ćemo, niti kako dalje. I ovako smo teško živjeli. Kome smo ovakvi više potrebni, a i kako da se opet skućimo i sa čime? Najbolje bi bilo kada bi mi netko dao neko uže, da se objesim, jer drugoga izlaza ne vidim”, priča kroz suze Ilija Torlaković (76) iz Račinovaca.

Kaže kako nije sporno ostati par dana negdje ili kod nekoga, ali da su svi svjesni da će to biti i par mjeseci.

“Kuće su nam pod vodom, stvari uništene. Uništeni su i usjevi, vrtovi… Mnogo stoke je uginulo, a i ono što nije pitanje je što će biti s njom poslije toliko dana provedenih u hladnoj i prljavoj vodi. Ne vidim za nas neku svijetlu budućnost. Lako je za nas starije, mi smo svoje proživjeli, ali što će ovi mladi i djeca? Kako oni da krenu dalje, gdje i od čega?”, pita se Torlaković.

Prognani mještani iz sela županjske Posavine kažu kako su tek sada vidjeli koliko priroda može biti surova. Svi se slažu da se ova poplava pokazala kao mnogo gora nego rat koji su proživjeli u svojim kućama.

“Cijeli rat smo proveli u svojoj kući. Niti dana nismo otišli nigdje. Kada se puca ili padaju granate – skrijemo se u podrum, a kada se smiri – opet smo vani. Od ove katastrofe jednostavno nema obrane. Ta voda ide svuda, prijeti svima. Od nje jednostavno nema obrane kada krene. Još gore je možda sve ovo poslije što nas očekuje. Svi strahujemo od zaraza, epidemija i raznih bolesti. Kako nastaviti dalje živjeti u tim kućama i u tim selima?”, pita se Esad Isaković iz Gunje.

Ostali bez djetinjstva

Prognani mještani iz poplavljenih područja dobrim dijelom pronašli su smještaj kod prijatelja, obitelji ili dobrih ljudi iz cijele Hrvatske. Ipak, i dalje ih je mnogo po prihvatnim centrima širom Vukovarsko-srijemske županije, koji su organizirani u školskim sportskim dvoranama. Tamo dane i noći na madracima vrijeme provode i mladi i stari. Među njima je i puno djece, koja su preko noći ostala bez svojih igrački, soba, školskih knjiga, uspomena… Gotovo da su ostala i bez djetinjstva.

“Najgore mi je radi djece. Maleni su i moraju sve ovo prolaziti s nama. Boli me duša kada vidim što ih je snašlo. Ako smo mi morali proživjeti rat i sva ta stradanja zašto to moraju i oni? Znam da će sve ovo proći, ali isto tako znam i da će se ovih dana u dvorani i bez svojih stvari, sobe i kuće sjećati uvijek. Nadamo se svi samo da će sve ovo zlo brzo proći i da ćemo uskoro moći kući”, kaže Kadira Sejdić iz Rajevog Sela.

I ona je, također, u strahu gdje i na što će se jednoga dana vratiti. Kaže da im se sve ovo dogodilo kada su koliko-toliko osigurali sve što im treba za normalan život, a da sada više ništa od toga nema.

“Ovaj ovdje dio županije je inače bio najsiromašniji i nekako zaboravljen. Ljudi su odlazili, a posebno mladi. Mislim da će sve ovo što nas je zadesilo dodatno ubrzati iseljavane”, dodaje Kadira.

U isto vrijeme gotovo svakodnevno bilježe se lijepe geste građana, koji gledaju da na svaki način pomognu ljudima koji su radi poplava morali napustiti svoje domove. Osigurava im se hrana, odjeća i čini sve da se osjećaju kao kod svoje kuće.

Iznenađenje i suze

Tako je zabilježen i slučaj osmogodišnjih blizanki Lane i Ivane Štivinović, koje su, umjesto proslave rođendana, 19. svibnja morale napustiti svoju kuću u Račinovcima. Njihova velika želja je da obitelj proslave uz tortu. Međutim, kako su smješteni u Cerni i radi svih dešavanja oko njih, proslava je izostala. Bile su tužne, a to je se ubrzo pročulo. Vijest je došla i do jedne žene iz Jankovaca, koja ih je odlučila iznenaditi i spremiti rođendansku tortu.

“Ne znam kako bih opisala osjećaj kad se pojavila jedna žena iz Jankovaca, koja je čula za moje kćerke, da su plakale što ne mogu proslaviti rođendan uz tortu. Došla je u posjetu i željela je ostati anonimna te im poklonila tortu. One su ostale doslovno bez daha, jer nisu mogle vjerovati da su dobile tortu za rođendan i pitale su smiju li ju jesti koliko su bile sretne. Puno je ljudi došlo i donijelo poklone kad su čuli da one imaju rođendan. Poklone koje su dobile također su samo gledale,  jer jednostavno nisu vjerovale da će moći proslaviti rođendan kako su željele”, rekla je njihova majka Marijana Štivinović.

Spašavane i životinje

U proteklih tjedan dana zabilježeno je niz slučajeva herojstva, požrtvovanja, hrabrosti i humanosti. Spašavani su ljudski životi, ali i životinje koje su ostale u potopljenim selima. Svijet je obišla fotografija Hrvoja Malbaše iz osječke Udruge Pobjede koja skrbi o Azilu za napuštene životinje kod Nemetina.

On je prilikom vožnje potopljenom Gunjom ugledao tri psa kako plivaju vodom i kako se pokušavaju spasiti. Ne razmišljajući niti trenutka, odmah je iskočio u mutnu vodu Save i zaplivao prema psima. Jednoga po jednoga iznio je na rukama na suho.

“Kada je došlo do poplava, dobili smo na stotine molbi i preklinjanja ljudi da pomognemo njihovim životinjama. Odmah smo se uključili i pomagali koliko smo mogli. Izvlačili smo pse, mačke, ali i stoku. Nažalost, mnogo životinja je i uginulo”, rekao je Malbaša.

Svjesna ogromnih šteta, Vlada Hrvatske je na izvanrednoj sjednici, održanoj u Županji, donijela niz odluka s ciljem da se pomogne građanima koji su radi poplava ostali bez imovine, stvari, stoke… Najavljeno je da će se sve obnoviti, pa i nadoknaditi stočni fond, te da je to jedan od prioriteta države.

Izvor: Al Jazeera