Ročišta o izručenju Assangea SAD-u odgođena do maja

Julian Assange se protivi izručenju u SAD te je pozvao Veliku Britaniju da ga oslobodi (EPA)

Britansko pravosuđe odgodilo je do 18. maja razmatranje zahtjeva za izručenje  osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea, koga Sjedinjene Američke Države traže zbog suđenja za špijunažu nakon što je objavio gomilu tajnih dokumenata.

Ročišta, koja su počela u ponedjeljak i završavaju u četvrtak, dan ranije od previđenoga, bit će nastavljena 18. maja i trajat će tri sedmice na sudu Woolwichu, u istočnom dijelu Londona.

Sutkinja Vanessa Baraitser odluku će objaviti na ljeto, prenosi Hina.

U staklenom ograđenom prostoru

Assangeu, koji se na sudu pojavljuje u staklenom ograđenom prostoru i koji se žali da zbog toga ne može slobodno komunicirati sa advokatima, odbijen je zahtjev da sjedne do njih.

“Čini mi se da nemate problema u privlačenju pažnje vaših advokata”, odvratila mu je sutkinja i naglasila kako postoji niz mogućnosti, od pisanih bilješki do prekida ročišta, koji im mogu omogućiti željenu komunikaciju.

Prošle godine je SAD od Velike Britanije zatražio izručenje Assangea, nakon što mu je ukinut azil u ekvadorskoj ambasadi.

Ondje je proveo sedam godina, nastojeći izbjeći izručenje u Švedsku, zbog optužbi za silovanje koje su u međuvremenu odbačene.

Washington ga traži kako bi mu se sudilo zbog hakiranja i širenja informacija, koje su, po tvrdnjama američkih zvaničnika, ugrozile živote novinara, disidenata i drugih u Iranu, Iraku i Afganistanu.

Assange se protivi izručenju u SAD i zajedno je sa svojim advokatima i pristalicama pozvao Veliku Britaniju da ga oslobodi.

Prijeti mu 175 godina zatvora

Advokati tvrde da taj 48-godišnji australski državljanin i zviždač neće dobiti pošteno suđenje u SAD-u te kako bi mu, bude li osuđen, mogla biti izrečena zatvorska kazna do 175 godina.

Assange je postao slavan početkom prošlog desetljeća, kada je WikiLeaks objavio povjerljivu vojnu snimku napada američkog helikoptera Apache u Bagdadu 2007. godine, pri čemu je ubijeno desetak ljudi, među njima i dva zaposlenika novinske agencije Reuters.

Njegova organizacija kasnije je ponovo razbjesnila Washington objavama hiljada vojnih dokumenata i diplomatskih bilješki.

Izvor: Agencije