Rikardo Druškić: Ljudi žive vrlo površnim životima

Druškić: Mi smo glavni pokretači promjena na ovom svijetu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ukoliko ste prošlog mjeseca prolazili pored Historijskog muzeja BiH u Sarajevu, teško da ste mogli ne primjetiti mladog momka koji kostur jedrilice odjeva u novo ruho.

Pretvaranje jedrilice iz čuvene vojne operacije Desant na Drvar u nesvakidašnje umjetničko djelo ideja je Rikarda Druškića, Sarajlije koji se kroz deceniju djelovanja na međunarodnoj umjetničkoj sceni afirmisao kao jedan od najtraženijih mladih umjetnika iz BiH. Planirano je da bude predstavljena 6. aprila na izložbi Was ist Walter u Historijskom muzeju BiH.

“Izložba Was ist Walter za mene predstavlja ponovno buđenje duha Waltera, koji je simbol odbrane od neprijatelja, a u ovom slučaju neprijatelj je politički sistem koji nas godinama uništava. Generalno, mislim da je sadašnjost veći problem, nego prošlost. Živimo u veoma letargičnom društvu koje nema želje ni volje da promijeni nešto. Ja se svojom umjetnošću pokušavam boriti protiv toga i ukazati na važnost duhovnog, koje je za mene najvžniji dio puta u pronalasku sreće. Protiv lošeg se moramo boriti, ali ne smijemo zaboravljati dobro. Sve pozitivne priče iz prošlosti trebamo njegovati i u budućnosti, jer one su tu kao podsjetnik i motivator za kolektivni duh“, kaže Druškić u razgovoru za Al Jazeeru.

Kostur jedrilice iz Drugog svjetskog rata odjenuo je u novo ruho

Njegovi radovi obišli su svijet

Za svoje mjesto na međunarodnoj umjetničkoj sceni, Druškić se izborio isključivo svojim talentom. Svoje radove, za koje je nerijetko dobijao značajna priznanja, predstavio je na svim stranama svijeta – od rodnog Sarajeva, preko Taipeija i New Yorka, do mnogih evropskih gradova.

Među mnogobrojnim radovima ovog mladog umjetnika je i mural Samo se srcem dobro vidi kojeg je prošle godine u centru Brisela, neposredno pored historijskog Grand Plasa, otvorila tadašnja šefica evropske diplomatije Federica Mogherini.

“Bila je velika čast predstavljati svoju državu u tako pozitivnom svjetlu. Ljudi koji se bave kulturom, naukom i sportom su najbolji ambasadori države, to su heroji koji mijenjaju veoma površno mišljenje ljudi iz zapadnog dijela Evrope o ljudima iz BiH”, ističe.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Srce je najčešći motiv koji se pojavljuje u njegovim radovima kojima, pojašnjava nam, govori o temama koje se tiču ljudskog duha, svijesti, sreće i potragom za njom.

“U vremenu kapitalizma i sveprisutnog materijalizma, ljudi žive vrlo površnim životima, tražeći sreću u materijalnim stvarima. U takvoj situaciji ljudi postaju pohlepni i osjećaju da im stalno nešto nedostaje. To što im nedostaje je povezivanje s duhovnom dimenzijom koja je u svima nama. Kroz svoj rad naglašavam važnost spoznaje sebe, spoznaje koja dolazi iznutra. Svi odgovori koji nam trebaju nalaze se u nama. Mi smo glavni pokretači promjena na ovom svijetu, ali smatram da je glavna promjena ona koja se mora desiti na nivou svijesti, u nama, iznutra. Tako ćemo graditi, svi zajedno, jedno bolje, mirnije i sretnije čovječanstvo“, smatra ovaj mladi umjetnik.

Umjetnost kao životni put

Crtanjem se počeo baviti pred kraj srednjoškolskog obrazovanja, ni ne sluteći da će upravo to odrediti njegov životni put. Na početku je to, prisjeća se, bilo naivno zadovoljavanje unutarnjih poriva, no vremenom mu je poruka koja stoji iza njegovog rada postajala sve važnija.

“Danas, kada znam koji je moj životni, ali i umjetnički put, sve je mnogo lakše. Trudim se svaki dan učiti nove stvari. Zanimaju me teme duhovnosti, umjetnosti, psihologije, kvantne fizike, svijesti, parapsihologije, svemira. Sva ta saznanja, koja smatram važnim za sve ljude, pokušavam prenijeti kroz svoje platno. Najviše sam ponosan što sam uvijek bio svoj, nisam nikada pratio trendove, činio sam šta sam mislio da je u tom trenutku najbolje za mene i ne žalim ni za čim. Osjetim da sam radio dosta stvari pogrešno, ali sve te greške su me napravile Rikardom kojim sam danas, a na kojeg sam jako ponosan“, ističe.

O umjetnosti kao životnom pozivu počeo je misliti tek 2014. godine, nakon što je bio jedan od finalista prestižnog takmičenja Art revolution u Taipeiju. Uslijedila su internacionalna priznanja, samostalne izložbe u rodnom Sarajevu i Mostaru, murali koji krase njegov rodni grad, komercijalne saradnje…

U svojim radovima govori o temama koje se tiču ljudskog duha, svijesti i sreće

“Moj put je možda teži i sporiji, ali je na kraju, ipak, moj. Meni je ta sloboda jako bitna i smatram je velikim dijelom svoje umjetnosti“, ističe.

Svojim radom dao je značajan doprinos i uličnoj umjetnosti u Sarajevu i Mostaru.

“Važnost ulične umjetnosti je velika, jer ona svakodnevno komunicira s velikim brojem ljudi. To je njena velika prednost, jer grad postaje galerija na otvorenom. Nažalost, ta sceni u Sarajevu uopće nije razvijena, ali ne znači da će tako i ostati. Postoje ljudi koji se bave uličnom umjetnošću, samo im treba dati priliku i prostor da se izraze. Odličan primjer za to je Mostar. Grad je mnogo manji nego Sarajevo, ali uz pomoć Street Art Festivala, kojeg organizuje Marina Mimoza, na svakom ćošku se nalaze radovi veoma dobrih, svjetskih umjetnika koji gradu daju novu dimenziju“, kaže.

‘Umjetnici su svjetla tačka bh. društva’

Deceniju stvaralaštva obilježio je prošle godine retrospektivnom izložbom u Beču, a njegov stvaralački rad obilježila je i saradnja s komercijalnim sektorom. Nakon što je prije nekoliko godina oslikao putnički automobil Seat Leon, prošle godine je svoje djelo prenio na Ayoka limenke koje možete pronaći na policama austrijskih trgovina.

“Taj projekt nema veliku umjetničku vrijednost, ali za mene je bitan iz dva razloga. Prvi je taj što će veliki broj građana Austrije upoznati moj rad kroz artwork na toj konzervi, a drugi je materijalna sigurnost koja mom umjetničkom životu omogućava slobodu“, pojašnjava.

Govoreći o poziciji umjetnika u BiH, Druškić podsjeća da su umjetnici svijetla tačka našeg društva, te ističe da zaslužuju mnogo više prilika i mogućnosti nego što ih sada imaju.

“Svjesni smo da na političkoj sceni imamo osobe koje ne mogu spojiti dvije smislene rečenice. Šta onda kao društvo možemo očekivati? Zbog toga je normalna pojava da sve više mladih želi ići iz države. Niko ih ne može kriviti što žele normalne uslove za život kakav zaslužuju. Kada to kažem, sasvim je jasno i kakva je pozicija umjetnika i kulturnih djelatnika. Sasvim je jasno zašto je većina izložbi prazna, a politički skupovi nacionalističkih stranaka puni“, zaključuje Druškić.

Izvor: Al Jazeera