Rijksmuseum se otvara za javnost

Svoje mjesto ponosa vratit će i remekdjelo Rembrandta van Rijna „Noćna straža“ (EPA)

Nacionalni muzej Holandije, Rijksmuseum, konačno će biti ponovo otvoren za javnost, a svoje mjesto ponosa vratit će i remekdjelo Rembrandta van Rijna „Noćna straža“.

Ogromna slika visi na istoj, centralnoj poziciji kao i prije desetogodišnjeg renoviranja muzeja u Amsterdamu, za koje je izdvojeno 480 miliona američkih dolara, a u njenoj blizuni su djela Johannesa Vermeera, Jana Steena i na hiljade drugih kulturnih i umjetničkih artefakata Holandije.

Tokom najave prije zvaničnog otvaranja 13. aprila, direktor Rijksmuseuma Wim Pijbes je izjavio kako ono što je urađeno tokom obnove opravdava dugo čekanje.

„Muzej je potpuno promijenjen, unaprijeđen, osvjetljen. Sve je novo“, kazao je.

U ovom zdanju nalazi se najveća kolekcija holandskih umjetnina, sa mnogim djelima iz Zlatnog dobar 17. stoljeća, kao i starijim.

Vanjština muzeja, napravljenog 19. stoljeća, od crvenih cigala i koja liči na dvorac iz bajke, je obnovljena, ali je zadržala isti izgled kao i prije.

Unutra, dvije centralne dvorane su dobile dodatne podije pošto su mnoga djela stigla u muzej. Sjene su uklonjene, te je centar muzeja „okupan“ prirodnom svjetlošću.

“Zlatno doba”

Od rukom oslikanih detalja, preko novih mozaičnih podova i prozora, do osvježenih i obnovljenih dijela – svaki dio muzeja je ili obnovljen ili ponovo osmišljen.

Pijbes je kazao kako nacionalni muzej skoro nikada imao ovakvu obnovu. Svaki od 8.000 eksponata će biti izložen na drugom mjestu sa jednim izuzetkom – „Noćna straža“.

Ogromno platno, široko 4,35 i visoko 3,79 metara, prikazuje nekolicinu članova amsterdamske dobrovoljačke milicije. Stoji na kraju centralne galerije muzeja, na istom mjestu gdje je bilo predviđeno originalnim dizajnom Pierrea Cuypersa iz 1885. godine.

Mjesto ovog djela oslikava holandsku historiju i najviše je dostignuće Zlatnog doba kada je Holandija bila velika pomorska sila, a Amsterdam jedan od najutjecajnijih i najbogatijih gradova svijeta.

Pijbes ističe kako je simbolika djela kako „nema kralja koji ima vlast već da je Holandija rana republika gdje je grupa ljudi odlučila kako želi imati vlast u svojim rukama“.

Izvor: Agencije