Južna Morava više nije plovna zbog otpada

Skupština Srbije održala je javnu raspravu o projektu plovnog puta „Kanal Morava“ koji bi, ukoliko bude izgrađen, povezao Veliku Moravu s plovnim sustavima Rajna – Majna – Dunav, Odra – Visla i Sena – Rona, a preko Vardara bi otvorio izlaz na Egejsko more.

Dok političari  prave grandiozne planove za plovne putove, rijeke na jugu Srbije su toliko zapuštene da zbog otpada nisu plovne.

„Jedna od najvećih reka Srbije, Južna Morava od pre dve godine ima novo ime – zbog ogromnih količina otpada koje plutaju po reci zovu je Tužna Morava“, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.

Stanje Južne Morave alarmantno je već desetljećima, a nadležni su se za to zainteresirali tek poslije kratkog dokumentarnog filma kluba Extreme iz Vranja.

Morava je nakon toga djelomično očišćena, no dvije godine kasnije otpad je ponovno u rijeci i oko nje.

Katastrofalno stanje obala Morave najbolje se vidi u jesen. Kad opadne lišće, u potpunosti se otkriva ekološka katastrofa.

Od plastičnih boca ne može se ni veslati

Članovi kluba koji je pokrenuo cijelu priču ostali su šokirani kada su tijekom raftinga shvatili kako od plastičnih boca ne mogu ni ploviti.

„Neverovatno je da posle jako dobrih reakcija i vlasti u lokalnoj samoupravi, a posle prvog filma i reakcija Ministarstva ekologije, stanje opet postane katastrofalno, čak možda i gore na nekim mestima. Ne mogu to da razumem“, ukazuje Srboljub Pešić iz kluba Extreme.

Kako bi spriječili stvaranje divljih deponija, općina Vranje pokušala je riješiti problem postavljanjem kontejnera u sela duž Južne Morave. Za više od toga, kažu, nema novca.

„Imamo taj naš budžetski fond za zaštitu životne sredine i to su neka minimalna sredstva od 35 miliona dinara. Tim je programom planirano u koje će se svrhe potrošiti novac, a jednim delom sredstava smo se opredelili za dve naše gradske reke – Vranjsku i Sobinjsku reku. Jednostavno nismo u mogućnosti da zbog sredstava nešto više odradimo“, uvjerava Nela Cvetković iz vranjske općine.

Općinske vlasti pretpostavljaju da je najveći zagađivač Morave bujanovačka deponija, no iz općine Bujanovac odgovaraju kako to više nije slučaj.

Staro odlagalište nedavno je sanirano, a otpad se odlaže dalje od rijeke.

Više od 3.000 divljih deponija u Srbiji

Dok na lokalnoj razini odbacuju odgovornost, u Ministarstvu životne sredine tvrde da su za ovakve prizore krive isključivo jedinice lokalne samouprave.

„Divljih deponija u Srbiji ima oko 3.000, a samo na širem području Južne Morave ima 185 divljih deponija koje su u nadležnosti lokalne samouprave. Ministarstvo konstantno apeluje na lokalne samouprave da u svom domenu reše ovaj problem“, kaže Ksenija Hajduković, glasnogovornica srbijanskog Ministarstva za zaštitu životne sredine.

I dok državne i lokalne institucije prebacuju odgovornost jedni na druge, pojedinci preuzimaju stvar u svoje ruke.

„Žao mi je što sam morao da predstavim svoj grad na takav način. Niti grad, niti građani, niti ova priroda ne zaslužuju da ih tako predstavljamo, ali ja sam morao da nekako stavim taj problem ispred građana Srbije kako bi se suočili sa tom užasnom i tužnom istinom i da nešto urade povodom toga“, poručuje Srboljub Pešić.

Na kraju, jasno je kako je jedina nada za oporavak Morave novac iz europskih fondova na koji računaju općine s juga Srbije.

Izvor: Al Jazeera