Riječ doktora: Korona virus i vakcina protiv tuberkuloze

Piše: Dr. Muhammad Jawad Noon

Novi korona virus zarazio je gotovo 2,5 miliona ljudi širom svijeta i nastavlja se širiti poput požara. Trenutno nema dokazanog lijeka protiv bolesti COVID-19, koju uzrokuje korona virus, niti postoji vakcina protiv nje.

Uprkos tome, vijest da bi vakcinacija vakcinom Bacillus Calmette-Guerin (BCG) mogla pružiti zaštitu protiv korona virusa brzo se širi. Ta informacija potječe iz studije koja još nije prošla recenziju niti je podrobno ispitana, a koja je uspostavila geografsku vezu između BCG vakcine i smanjila smrtnost od korona virusa.

Ta vijest zapalila je internet i pojavila se kao tračak nade u utrci da se pobijedi COVID-19. Budući da sam primio vakcinu BCG kao dijete, pitao sam se je li ožiljak kao rana od pištolja na gornjem dijelu moje desne ruke zaista zaštita protiv bolesti COVID-19.

Što sam više istraživao, međutim, to sam postajao skeptičniji. Suština je u tome da ta studija ima nekoliko ograničenja i rezultati trebaju biti interpretirani uz oprez.

BCG vakcina, prošlost i sadašnjost

BCG vakcinu protiv tuberkuloze razvila su dva francuska istraživača, Albert Calmette i Camille Guerin. Prvi put data je ljudima 1921, novorođenčetu čija je majka bila zaražena tuberkulozom i o kojem se brinula baka također zaražena tuberkulozom.

Beba nikad nije oboljela od tuberkuloze iako je riječ o veoma zaraznoj bolesti. Danas je BCG vakcina obavezna u gotovo svim državama u Africi, Aziji i Južnoj Americi i daje se više od 100 miliona novorođenčadi svake godine.

Intradermalna injekcija, injekcija u srednji sloj kože (dermis), najčešći je vid davanja te vakcine, a daje se u gornji dio ruke tokom prvog mjeseca života. Kod većine ljudi ostavi mali ožiljak.

Pokazala se veoma efikasnom u sprečavanju teških oblika tuberkuloze kod djece, s ukupnom zaštitnom efikasnošću 86 posto. To znači da vakcinisane osobe imaju 86 posto manju šansu da se zaraze tuberkulozom od onih koji nisu vakcinisani.

Osim toga, smatra se da BCG vakcina unapređuje opći imunitet i pokazala je “neciljane” efekte, što znači da ima i druge pozitivne efekte osim što štiti od tuberkuloze. Razlog za to nije sasvim shvaćen, ali se ta vakcina povezuje sa smanjenjem sveukupne smrtnosti za približno 50 posto kod vakcinisane djece mlađe od pet godina.

Postoje i neki objavljeni izvještaji o njenom povoljnom djelovanju na druge respiratorne zarazne bolesti, alergije, ekcem i astmu iako su rezultati tih studija dosad nepotvrđeni. Osim što štiti protiv tuberkuloze, djelotvorna je i protiv gube.

Aktuelno pitanje glasi je li ta čudesna vakcina protiv tuberkuloze dovoljno čudesna i da se bori protiv bolesti COVID-19?

Prije svega, tuberkulozu uzrokuje bakterija, a COVID-19 virus. Moglo bi se tvrditi da ta vakcina djeluje preko “neciljanog” efekta, ali dosad su dokazi suviše slabi i pogrešno vođeni da bi mogao biti uspostavljen ikakav kredibiliet.

BCG vakcina i korona virus

Novi izvještaj koji je povezao BCG vakcinu s generalnom zaštitom protiv bolesti COVID-19 pojavio se u više od 80 vijesti širom svijeta, a na Twitteru se pojavio više od 7.000 puta.

Ta studija, međutim, ima nekoliko nedostataka i stoga njene rezultate treba tumačiti uz oprez.

To istraživanje ekološka je studija u kojoj je populacija definirana geografski. Ne uzima u obzir nekoliko faktora, uključujući heterogenost populacije, stope vakcinacije i razlike u reakciji među pojedincima.

Kako bismo čitaocima pružili kontekst o kojem je riječ, iznijet ću podatak da je oštro kritizirana ekološka studija objavljena 2012. otkrila pozitivnu korelaciju između konzumacije čokolade po stanovniku u državi i broja dobitnika Nobelove nagrade.

Dr. Christopher Labos, istraživač na Univerzitetu McGill u Kanadi, pisao je o tom izvještaju: “Problem s podacima na nivou država jest taj što države ne jedu čokoladu, niti dobijaju Nobelove nagrade. Ljudi jedu čokoladu i ljudi dobijaju Nobelove nagrade.”

Isto važi za tu studiju o vezi između BCG-a i bolesti COVID-19. Sve i ako se složimo da je ta studija bez greške, to je i dalje korelacijska studija, koja ne uspostavlja uzročnost.

Da nastavimo s prethodnim primjerom: svi ljudi koji jedu čokoladu ne dobiju Nobelovu nagradu. Slično tome, u kontekstu rezultata te studije, svi ljudi koji su vakcinisani BCG-om možda nisu zaštićeni i od bolesti COVID-19.

Činjenica da korona virus još nije dovoljno istražen dodatno potkopava zaključke izvedene iz tog istraživanja.

Zapravo, nema dokaza za naučnu poveznicu između vakcinacije BCG-om i zaštite za pojedince protiv korona virusa.

Stručnjaci na Univerzitetu u Goettingenu u Njemačkoj procjenjuju da je do 30. marta tkriveno samo devet posto slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19, na osnovu podataka iz 40 najpogođenijih država.

Štaviše, javno dostupni podaci o toj bolesti odražavaju broj umrlih u bolnicama, ali ne u privatnim kućama i staračkim domovima, kako je potvrdio italijanski zvaničnik. U odsustvu tačnih cifara rezultatima studije na nivou populacije ne može se potpuno vjerovati.

U konačnici, veoma ključno ograničenje te studije jest i stepen pandemije u kojem su podaci preuzeti za analizu.

Studija je preuzela podatke u vezi sa slučajevima bolesti COVID-19 i broja umrlih 21. marta 2020. Kako je pandemija napredovala nakon tog datuma, mnoge države iskusile su znatan porast broja umrlih.

U SAD-u je prva smrt od bolesti COVID-19 prijavljena 29. februara, a do 21. marta broj umrlih iznosio je 301. Uznemirujuće, dogodila se drastična promjena u broju umrlih u sljedeće tri sedmice, s 22.105 umrlih zabilježenih do 12. aprila, a više od 40.000 umrlih do 19. aprila.

Iz razloga što se brojke mijenjaju tako brzo toj studiji manjka pouzdanosti.

Još jedna ekološka studija (koja još nije prošla recenziju) koja je koristila statistiku za COVID-19 od 3. aprila 2020. nije pronašla nikakvu vezu između politike vakcinacije BCG-om u državi i zaštite protiv bolesti COVID-19.

Nakon revidiranja dostupnih dokaza Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je saopćenje 12. aprila, rekavši: “Nema dokaza da vakcina Bacille Calmette-Guerin (BCG) štiti ljude od zaraze korona virusom. U odsustvu dokaza WHO ne preporučuje vakcinaciju BCG-om da bi se prevenirao COVID-19.”

Šta sada?

Dva nasumična, kontrolirana eksperimenta (zlatni standard za studije), jedan u Australiji, a drugi u Holandiji, izvode se da se ispitaju posljedice vakcinacije BCG-om na zaštitu protiv bolesti COVID-19 među zdravstvenim radnicima, herojima s prve linije u trenutnoj pandemiji. Očekuje se da će rezultati tih kliničkih eksperimenata pružiti bolje dokaze za to postoji li ikakva uzročno-posljedična veza.

Dok ne budemo imali čvrste dokaze o najboljim načinima da se kontrolira ova pandemija, jedino je logično uzimati za ozbiljno preventivne mjere koje preporučuje WHO.

One uključuju držanje fizičkog razmaka, često pranje ruku, prakticiranje dobre respiratorne higijene (npr., nošenje maske ako je nužna), traženje ljekarske pomoći čim se pojave simptomi, uključujući groznicu i kašalj ili otežano disanje, i izbjegavanje dodirivanja lica.

U ovim teškim vremenima istraživačke studije moraju se interpretirati uz oprez, posebno od izrađivača politika i medija.

Dok je brzo širenje novih preventivnih i strategija liječenja ključno, širenje pogrešnih informacija štetno je za našu borbu protiv bolesti COVID-19, u ovom slučaju tako što se potencijalno daje lažni osjećaj da je veliki dio populacije imun na tu bolest.

Izvor: Al Jazeera