Religija mora biti privatna stvar

Oni koji vjeruju, tvrdi analitičar Mudhoon, da se islam razlikuje od drugih religija, je na pogrešnom putu (Arhiva)

U Njemačkoj se ponovno vodi debata o potrebi za zakonom o islamu, a pokrenuli su je islamski teolog Mouhanad Khorchide i kritičar islama Hamed Abdel-Samad, kontroverzni njemačko-egipatski publicista i politički analitičar.

Oni su tako podržali neke političare CDU-a i CSU-a koji su ranije iznijeli svoje stavove o donošenju zakona samo za muslimane, a kojim bi se navodno regulirale stvari kao što je strano finansiranje džamija u Njemačkoj.

Jedan od onih koji misle da je Njemačkoj potreban zakon o islamu je i profesor islamske teologije na Univerzitetu u Muensteru Mouhanad Khorchide.

“Taj zakon je potreban, a treba biti u skladu s ustavnošću islama. Zakon o islamu bi, slično kao u Austriji, regulirao mnoge stvari za muslimane, kao naprimjer, pravo na vjersku nastavu, duhovno blagostanje, svoja groblja… U Austriji su, primjerice, i islamski praznici priznati. Finasiranje imama izvana je također važna tačka. Država mora razmišljati kako će sebe aktivno integrirati kada je u pitanju ta tema“, kaže Khorchide za Al Jazeeru.

Integracija muslimana u društvo

Ovo su za Khorchidea važni koraci ka priznavanju muslimana kao dijela Evrope.

Za razliku od nekih drugih mislilaca, o ne smatra da je cilj takvog zakona da se muslimani dovedu u nepovoljnu situaciju, nego obratno. Cilj je, kaže, da se muslimani više integriraju u društvo.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova Harald Neymanns je Al Jazeeri ustupio transkript izvještaja sa sjednice njemačkog Parlamenta koja je održana u prošlu srijedu, a u kojem parlamentarni državni sekretar tog ministarstva Guenther Krings odgovara na pitanje parlamentarca stranke Zeleni Volkera Becka o tome da li bi austrijski model zakona o islamu odgovarao njemačkom ustavu i da li Vlada planira uvesti takav zakon.

Krings navodi da Vlada sa interesom gleda na austrijski zakon o islamu i da iz respekta prema austrijskim zakonodavcima i religijskim zajednicama u Njemačkoj ne bi komentirao sadržaj zakona.

Ipak, jasno kaže da njemačka Vlada ne planira uvesti zakon o islamu.

“Prenos austrijskog zakona na Njemačku nije moguć, između ostalog, zbog različitih ustavnih odredbi“, jasan je Krings u svom odgovoru njemačkom parlamentarcu Becku.

Profesor na Univerzitetu u Koelnu i urednik portala Qantara.de – Dijalog sa islamskim svijetom Loay Mudhoon smatra da Njemačkoj nije potreban zakon o islamu.

“Ovu temu su neki konzervativni političari, kao generalni sekretar CSU-a Andreas Scheuer, političar CDU-a Jens Spahn i njegova kolegica Julia Kloeckner, u proteklih nekoliko godinja stavljali na agendu. Tim političarima uopće nije bitna integracija njemačkih muslimana i nije im bitno finansiranje džamija i obrazovanje imama, kao što gospodin Spahn tvrdi. Oni se žele na leđima muslimanske manjine profilirati, jer znaju tačno da se neka posebna pravila za određene vjerske grupe po zakonu ne mogu primijenjivati. Njemački zakon daje svim religijama okvir i daje i muslimanima mnoge slobode“, tvrdi on.

Objašnjava da postoje historijske razlike između Njemačke i Austrije kada je u pitanju odnos države i religije.

Paralela sa austrijskim zakonom

Austrijski zakon o islamu ima svoje korijene u Habsburškoj monarhiji. Nastao je, ističe Mundhoon, nakon aneksije BiH, da bi osigurao muslimanima vjersku i pravnu slobodu.

“Austrijski zakon o islamu je prije dvije godine samo dopunjen, da bi država imala veću kontrolu nad muslimanskim institucijama i da se ograniči njihova samostalnost. To se vidi na zabrani finansiranja iz inostranstva. Austrijski zakon ne daje odgovor na to kako bi se islamska udruženja trebala finansirati.

U Njemačkoj su, za razliku od Austrije, odnosi između države i vjerskih udruženja regulirani ugovorima na nivoima saveznih država. Za razliku od Austrije, njemački ustavno-religijski zakon važi i za islam i muslimane. Vjerske slobode, navedene u tom zakonu daju državi granice kada je u pitanju intervencija u vjerska pitanja“, navodi on.

Oni koji vjeruju, nastavlja Mudhoon, da se islam razlikuje od drugih religija, su na pogrešnom putu: 

“Populističke debate (zakon o islamu) i zakonodavne akcije (zabrana burke) dovode do generaliziranja muslimana i doprinose jačanju prezira prema njima.“

Islamski učenjak, profesor na Pedagoškoj visokoj školi u Freiburgu Abdel-Hakim Ourghi smatra da političari koji propagiraju takav zakon, pogotovo oni iz CDU-a, žele da prate Austriju.

“U Njemačkoj i Austriji su na snazi dvije drugačije stvarnosti konteksta. Austrija se ne može porediti sa Njemačkom u smislu historije. Njemačka ima drugačiju historiju i iz tog razloga bi zakon o islamu bilo jako teško primijeniti ovdje. Mislim da Crkva i neke druge političke opcije ne bi prihvatili takav zakon. Takav zakon bi se onda odnosio na manjine i to ne bi bilo dobro“, objašnjava.

On se zalaže neke jasne zakonske odredbe, koje bi regulirale odnos prema džamijama u kojim se poziva na radikalizaciju i finansiranju islamskih institucija izvana.

Muslimani većinom dobro integrirani

Takve odredbe, ističe, može donijeti Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke. Kada se radi o nekim akcijama selefija (islamski tradicionalisti), nastavlja, to ministarstvo ih je također zabranilo.

“Mi ovdje imamo samo jedan manji broj selefija i nekih konzervativnih organizacija koje čine samo 15 posto od muslimanskog djelovanja u Njemačkoj. To je jedan od razloga zašto se ne može napraviti zakon za sve muslimane. Muslimani su većinom jako dobro integrirani u Njemačkoj. Liberalni muslimani su ovdje većina. Ali tu većinu liberalnih muslimana i ne zanima toliko politika. Oni nisu politički angažirani. Pitanje je da li je Austrija, kroz svoj model, uspjela da riješi integracijske probleme“, kaže on.

Ovi problemi “koje mi imamo u Njemačkoj“, tvrdi Ourghi, se ne mogu rješiti zakonom.

“To bi bio dekret iz vrha, kojim bi se kazalo:“Vi, muslimani, se ovako morate ponašati“. Ovdje se radi o prosvjetnom radu, a tu obavezu moraju preuzeti muslimani. Muslimani su ti koji moraju reformirati te konzervativne organizacije. Ja sam jako oprezan sa pojmom integracija. Fokusiram se više na ono građansko“.

Mišljenja je da se muslimani moraju identificirati sa državom u kojoj žive.

“Moramo, primjerice, biti svjesni da smo ovdje dio Njemačke i da zemlje iz kojih naši roditelji dolaze ne smiju igrati nikakvu ulogu u tom procesu. Religija mora biti privatna stvar“.

Kao musliman, zaključuje Ourghi, moram se identificirati sa zemljom u kojoj živim.

Izvor: Al Jazeera