Rehabilitovan Draža Mihailović

Viši sud u Beogradu rehabilitovao je komandanta Kraljevske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Dražu Mihailovića i vratio mu građanska prava koja su mu bila oduzeta u procesu komunističkog režima 1946. godine.

Sudija Aleksandar Trešnjev rekao je da je sud usvojio zahtjev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je Mihailović 15. jula 1946. godine bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije strijeljan.

Na ovu odluku, shodno Zakonu o rehabilitaciji ne postoji pravo žalbe, tako da je ona konačna.

Objavljivanje presude prati veliki broj medija, kao i publike.

Sud je utvrdio da je sporna presuda donijeta u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga.

Prvi zahtjev za rehabilitaciju podnio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka.

Prijedlogu za rehabilitaciju pridružili su se 2009. godine Srpska liberalna stranka, sa Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Odlukom suda potvrđene su tvrdnje predlagača rehabilitacije da Mihailoviću tokom procesa nije bilo omogućeno pravo na odbranu, da nije vidio svog advokata do početka suđenja, da nije imao ni pravo na nepristrasan sud, dok mu je optužnica uručena sedam dana pred suđenje.

Na presudu, nije imao ni pravo da uloži žalbu, već je dva dana od izricanja strijeljan u tajnosti.

Posebna Komisija utvrđuje tačnu lokaciju na kojoj je strijeljan, jer se pretpostavlja da su njegovi posmrtni ostaci prebačeni na drugu lokaciju.

Mihailović inače nema grobno mjesto.

U nedostatku drugih dokaza o Mihailovićevoj smrti, rješenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu 2013. godine kao datum smrti Mihailovića utvrđen je 17. jul 1946. godine, pošto je sud utvrdio da je tog datuma strijeljan.

Dražin unuk i stranke

Od 1990. godine četnički pokret u Srbiji jača preko pojedinih političkih stranaka. Tada je nastavljena podjela iz Drugog svjetskog rata na četnike i partizane, odnosno na one koji pokret Dragoljuba – Draže Mihailovića vide kao saradnike okupatora i druge, koji ih vide kao borce za slobodu.

Prvi zahtjev za rehabilitaciju podnio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka.

Postupak za rehabilitaciju počeo je u septembru 2010, ali je u dva navrata došlo do zastoja u procesu.

Prvi put da bi se utvrdio tačan datum strijeljanja Mihailovića, a drugi put jer je Savez antifašista Srbije podnio krivičnu prijavu protiv dva svjedoka zbog navodno lažnog svjedočenja.

Izvor: Al Jazeera i agencije