Oglasi

Rehabilitacija Staljina u Rusiji uzima sve više maha

Bivši ruski diktator i dalje izaziva duboke podjele u ruskom društvu, a neki visoki zvaničnici javno ga hvale i opravdavaju njegove čistke.
Ruski predsjednik bio je dvosmislen u vezi sa Staljinom u intervjuu za američkog režisera Olivera Stonea lani u juluEPA

Od Staljinove biste u Moskvi do direktora FSB-a koji opravdava Staljinove čistke i ruskog predsjednika Vladimira Putina koji čestita piscu koji ga slavi – rehabilitacija nekadašnjeg diktatora uzima sve više maha u Rusiji.

Kao i svakog 5. marta, na dan Staljinove smrti, njegove pristalice položile su cvijeće na grob, smješten iza Lenjinovog mauzoleja na Crvenom trgu.

Međutim, komunisti nisu jedini koji žele rehabilitovati jednog od najkrvoločnijih diktatora 20. stoljeća, koji je umro 1953. godine.

Sve je počelo 2009, kad je stanica moskovskog metroa Kurska ukrašena natpisom "Staljin je taj koji nas je naučio vjernosti narodu, inspirisao nas u našem radu i podvizima". Vlasti su tada objasnile da je stanica obnovljena kako bi izgledala kao u Staljinovo vrijeme, piše Hina.

Posljednjih godina Staljinove biste postavljene su u više ruskih gradova, uključujući centar Moskve prošlog septembra, na inicijativu Ruskog udruženja za vojnu historiju, organizacije koju je utemeljio predsjednik Vladimir Putin, a vodi je ministar kulture Vladimir Medinski. Neki, poput guvernera regije Stavropolj (jug zemlje), Vladimira Vladimirova, ponose se malom bistom Staljina u svom uredu.

'Opravdavanje masovnih čistki'

Staljin i dalje izaziva duboke podjele u ruskom društvu. Neki u njemu vide pokretača industrijalizacije zemlje i osobu zaslužnu za pobjedu nad nacističkom Njemačkom, dok drugi kritikuju tiranina koji je uzrokovao smrt 20-ak miliona ljudi, koji su po njegovoj komandi bili strijeljani, poslani u logore, deportovani u Sibir ili umrli od gladi.

Prošlog decembra direktor FSB-a (bivši KGB) Aleksandar Bortnjikov rekao je da je "dobar dio" dosjea obrađenih tokom Staljinovih čistki "imao realan sadržaj" i odnosio se na "urotnike" i osobe "povezane sa stranim obavještajnim službama".

"Jedan od naših visokih zvaničnika očito opravdava masovne čistke iz 1930-ih i 1940-ih, koje su obilježile falsifikovane presude, mučenja i pogubljenja stotina hiljada naših nedužnih sugrađana", odgovorilo je 30-ak članova Ruske akademije nauka.

Prošlog ljeta ploča sa Staljinovim likom, skinuta 1960-ih nakon destaljinizacije koju je pokrenuo Nikita Hruščov, ponovo je postavljena na Državnom pravnom univerzitetu "Kutafin" u Moskvi, uprkos peticiji koju su pokrenuli studenti i koju je potpisalo više od 20.000 ljudi.

'Pretjerana demonizacija'

"Problem je što naši sugrađani jednostavno ne shvataju razmjere Staljinovih zločina i ne znaju šta su zaista bile čistke", rekao je historičar Jan Račinski iz organizacije Memorijal, glavne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava u Rusiji.

Memorijal, koji predvodi u istraživanjima staljinističke represije, žali se da ga ruske vlasti ometaju u radu. Proglasile su ga "agentom stranih sila".

Vladimir Putin pozdravio je krajem februara "odanost" i karijeru ruskog pisca i novinara Aleksandra Prohanova, velikog pobornika Staljina, koji je napunio 80 godina.

Ruski predsjednik bio je dvosmislen u vezi sa Staljinom u intervjuu za američkog režisera Olivera Stonea lani u julu.

Premda je istakao da se strahote Staljinovog režima ne smiju zaboraviti, rekao je da i u tome treba znati granicu, smatrajući da je "pretjerana demonizacija Staljina jedan od načina za napad na Sovjetski savez i Rusiju".

Prošlog mjeseca Ministarstvo kulture uskratilo je u posljednji trenutak dozvolu za prikazivanje francusko-njemačke burleskne komedije Armanda Iannuccija Staljinova smrt, ocijenivši da "uvredljivo ismijava sovjetsku prošlost, zemlju koja je pobijedila fašizam i sovjetsku vojsku".

U Rusiji se prodaju suveniri i kalendari sa Staljinovim likom u knjižarama, muzejima i aerodromima, a na javnim televizijama prikazuju se mnogobrojni filmovi o njemu.

Staljin je u junu prošle godine izbio na čelo u ispitivanju javnog mišljenja nezavisnog centra Levade o najznačajnijim osobama svih vremena u svijetu.

"Historijskoj amneziji doprinosi dvosmislena politika sjećanja ruskih vlasti, kombinacija militizacije sovjetske prošlosti i prikrivenog opravdavanja njegovih zločina ili, u najmanju ruku, želje da se umanje njihovi razmjeri", rekao je Lev Gudkov iz centra Levade.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.