Oglasi

Registri pedofila u BiH: RS uskoro uvodi, FBiH bez pomaka

Sagovornici Al Jazeere ističu kako je problem pedofilije još uvijek tabu tema mnogih, te se ne odlučuju prijaviti napade.
Zrnanović ističe kako je sam Registar prvi korak, neophodan za cijelu BiH, a potom je potrebno uvođenje dugotrajnih kazni zatvoraAl Jazeera - Ilustracija

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih evropskih država koja nema registar seksualnih prijestupnika nad maloljetnicima, odnosno registar pedofila koji bi bio na jednom mjestu, a sagovornici Al Jazeere ističu kako je problem pedofilije i seksualnog zlostavljanja maloljetnika još uvijek tabu tema većine stanovništva.

„Većina stanovništva vjeruje da se to ne dešava u njihovom okruženju i da se to ni u kom slučaju ne može desiti njihovom djetetu ili nekom bliskome njima. Međutim, realnost je sasvim drugačija, nažalost to se desilo jučer, desilo se danas i dešava se upravo sada nekom djetetu. Seksualni predatori mogu biti roditelji, najbliži članovi porodice, nastavnici, komšije, vjerski službenici, a naše društvo okreće glavu od problema i pravi se da ne vidi 'velikog ružičastog slona u sobi'“, kaže za naš portal Vildana Zrnanović, psihologinja i izvršna direktorica Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja APPI iz Tuzle.

Najranjivija kategorija društva

Upravo ova asocijacija jedna je od zaslužnih za promjene u jednom dijelu BiH.

Naime, kako su nam kazali iz Ministarstva pravde bh. entiteta Republika Srpska, prijedlog zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece utvrđen je sjednici Vlade RS, a uskoro će se naći na razmatranju i pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske.

„Izrada jedne ovakve baze podataka ima višestruk značaj, za svako društvo, pa tako i za naše. Sam Registar predstavljaće osnovu za dobijanje informacija o licima pravosnažno osuđenim za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, i to će imati pozitivan efekat kada je u pitanju oblast dječije zaštite, jer će se omogućiti lakše pronalaženje počinilaca ovih krivičnih dijela, zbog toga što na neki način imamo kontrolu nad kretanjem i životom osuđenih“, govori za Al Jazeeru službenica za odnose s javnošću ovog Ministarstva Sanja Džombić.

Upis u registar prema punosnažnim presudama

Kako navode iz Ministarstva pravde RS-a, predviđeno je da se u Registar upisuju lica pravosnažno osuđena za krivična djela propisana Krivičnim zakonikom RS: trgovina djecom, oblјuba sa djetetom mlađim od 15 godina, spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina, navođenje djeteta na prisustvovanje spolnim radnjama, iskorištavanje djece za pornografiju, iskorištavanje djece za pornografske predstave, upoznavanje djece s pornografijom, iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavlјanja ili iskorištavanja djeteta, zadovolјenje spolnih strasti pred djetetom, te navođenje djeteta na prostituciju.

„U Registar se upisuju i lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela protiv polnog integriteta izvršena na štetu djece i maloljetnih lica, prema zakonima koji su prestali da važe. Ovo je jako bitno jer se time omogućava upis u Registar svih lica koja su osuđena za ova djela, prije stupanja na snagu novog zakona“, ističe Džombić.

„Dakle, ovaj zakon će da štiti najranjiviju kategoriju našeg društva, djecu, od osoba koji im mogu na bio koji način naškoditi. Propisano je da se podaci iz Registra mogu dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica upisanog u Registar, odnosno tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa otkrivanjem učinilaca navedenih krivičnih djela, nadležnim organima za izvršenje krivičnih sankcija i nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja uslovnog otpusta, amnestije ili pomilovanja.“

Kontaktirali smo i nadležno ministarstvo u Federaciji BiH, ali nismo dobili odgovor do objave teksta.

Hemijska kastracija

Zrnanović ističe kako je sam Registar prvi korak, neophodan za cijelu BiH, a potom je potrebno uvođenje dugotrajnih kazni zatvora uz obavezan psihijatrijski tretman, hemijsku kastraciju, psihoterapiju, zabranu bavljenja djelatnostima koje omogućavaju pristup djeci, te stalno praćenje kretanja.

„Mogućnost resocijalizacije i 'izlječenja' osoba sa poremećajem seksualnog nagona dugotrajnim boravkom u zatvoru nije ostvariva, jer prevazilazi želju za promjenom ponašanja i učenje novih obrazaca djelovanja. Pedofilija je poremećaj i stoga, pored kazni koje trebaju biti više srazmjerne u odnosu na djelo, moramo imati sveobuhvatniji pristup, a kako bi zaštitili našu djecu od predatora“, objašnjava ona.

„BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja se nije uhvatila u koštac sa problemom seksualnog iskorištavanja djece. Nemamo Registar pedofila za cjelokupan teritorij, a što je jedan ogroman sigurnosni problem. Moram istaći da je APPI, uz suradnju sa pojedinim institucijama RS, izdejstvovala usvajanje zakonske regulative koja je preduslov za uspostavljanje Registra pedofila u RS. U Federaciji BiH još uvijek se ništa nije desilo niti promijenilo po tom pitanju. Naš idući korak jeste traženje partnera i pokretanje inicijative za usvajanje takvog zakona i u Federaciji.“

Ahmed Pjano, direktor implementacije programa iz organizacije Save the Children za sjeverozapadni Balkan, također ističe kako su počinitelji seksualnih delikata nad djecom u principu recidivisti.

„Praksa je pokazala da su počinitelji seksualnih delikata nad djecom u principu recidivisti, odnosno, da će većina zlostavljača osuđenih zbog seksualnog iskorištavanja i/ili zlostavljanja djece nakon izlaska iz zatvora počiniti isto krivično djelo četiri puta češće od onih zatvorenika koji su završili u zatvoru iz nekog drugog razloga. Taj podatak nam govori o visokom riziku za ponovno činjenje sličnog djela upravo zbog nemogućnosti samokontrole koja je uslovljena poremećenim nagonom, te opasnosti za djecu i nakon izvršenja zakonom propisane kazne“, objašnjava Pjano za Al Jazeeru.

Najveći iskorak napravila Makedonija

On kaže kako se obično dešava da osobe nakon izlaska iz zatvora ili druge ustanove u koju su bili upućeni na izdržavanje kazne, traže mogućnosti ili poslove vezane uz djecu, što ih dovodi u sve veće iskušenje te povećava rizik za ponovno zlostavljanje djece.

Srbija: U Registru 26 osoba

Kako nam je navela Slavica Radovanović, viša savjetnica za medije i odnose s javnošću iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Srbije, trenutno je 26 osoba upisano u Registar o osobama osuđenim za krivična djela protiv spolne slobode izvršena prema maloljetnim licima. Registar sadrži ime i prezime osuđenog, njegov matični broj, adresu prebivališta, podatke o zaposlenju, podatke od značaja za fizičko prepoznavanje i njegove fotografije, podatke o krivičnom djelu i kazni na koju je osuđen, podatke o pravnim posljedicama osude, podatke o provođenju posebnih mjera propisanih zakonom, kao i DNK profil osuđenog.

„Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati. Učiniocu krivičnog dela sud ne može ublažiti kaznu niti se on može uslovno otpustiti. Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarevaju za krivična dela ovog zakona koja su izvršena prema maloletnim licima“, objašnjava Radovanović za Al Jazeeru.

Podaci iz evidencije se mogu dati sudu, javnom tužiocu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv osobe o kome se vodi posebna evidencija, a uz obrazložen zahtjev, podaci se mogu dati i državnom organu, preduzeću, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude i ako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu. Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.

„Osudom za krivično delo obavezno nastupaju sledeće pravne posledice koje traju 20 godina od odsluženja kazne: prestanak vršenja javne funkcije, prestanak radnog odnosa, odnosno prestanak vršenja poziva ili zanimanja koje se odnosi na rad sa maloletnim licima, zabrana sticanja javnih funkcija, zabrana zasnivanja radnog odnosa, odnosno obavljanja poziva ili zanimanja koje se odnosi na rad sa maloletnim licima“, dodaje naša sagovornica.

Poslije izdržane kazne zatvora, provode se i posebne mjere, također u trajanju od 20 godina poslije odslužene kazne: obavezno javljanje nadležnom organu policije, zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju maloljetnici (vrtići, škole), obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova, obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.

„Dakle, prednost baze podataka/registra nesumnjivo se ogleda u kontinuiranom nadzoru nad osuđenim počiniteljima seksualnih delikata nad djecom. Pretpostavljam da se postavlja pitanje šta je s onim počiniteljima koji nisu registrirani kao seksualni zlostavljači – za pretpostaviti je da bi se praćenjem kretanja registriranih počinitelja moglo prevenirati ponavljanje sličnih dijela za koje su bili osuđeni, te potencijalno pratiti povezivanje sa drugim počiniocima sličnih dijela“, ističe on.

Pjano navodi kako se smatra da približno četiri posto populacije ima spolne preferencije prema djeci, te kako iste preferencije ne određuje individualna odluka već niz aktivnosti povezanih s određenim hemijskim procesima u mozgu. Evropske statistike pokazuju kako je 34 posto od svih žrtava pedofilije mlađe od 12 godina, a jedna od sedam žrtava spolnog zlostavljanja mlađa je od šest godina.

„Kada se radi o našem regionu, na žalost, jedan od problema sa kojim se susrećemo je nedostatak, ili bolje reći, nedostupnost podataka. Što se tiče sankcija, po mom mišljenju, mislim da je Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija napravila najveći iskorak u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije, a koja pored povećanja zakonom propisanih kazni za djela počinjena na štetu djeteta predviđa da zastara u ovakvim slučajevima počinje teći tek od punoljetstva djeteta na čiju štetu je djelo počinjeno“, kaže naš sagovornik.

Zrnanović objašnjava kako je seksualno zlostavljanje širi pojam od samog spolnog akta, te kako je broj žrtava daleko veći od prijavljenih slučajeva.

„On obuhvata svaki vid dominacije i eksploatacije u svrhu zavođenja i seksualnog iskorištavanja. Moramo biti svjesni da u seksualno zlostavljanje pored seksualnog čina, neprimjerenog dodirivanja predstavlja i izlaganje pornografiji, napastovanje putem interneta i navođenje na slanje golišavih fotografija“, kazala je.

Nema adekvatne kazne

Dodaje kako, uzevši u obzir činjenicu da nijedna kazna nije adekvatna kada se uzme u obzir nepovratno učinjena šteta žrtvi, ni propisane kazne Krivičnim zakonom u oba entiteta nisu proporcionalne spram učinjenog.

„Kazne za počinitelje seksualnog nasilja spram djece, a u koje spadaju spolni odnošaj s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom i rodoskrvnuće kreću se u rasponu od nekoliko mjeseci pa do deset godina, a što je maksimalna kazna za pojedina od nabrojanih krivičnih djela“, kaže izvršna direktorica APPI-ja.

Pjano dodaje kako, iako nema pouzdanih statističkih podataka o broju seksualno iskorištavane i zlostavljane djece u Europi, „svakako možemo tvrditi da je broj prijavljenih slučajeva policiji ili socijalnim službama mnogo manji od broja stvarnih žrtava“.

„Ako ovome dodamo i podatak da svake godine oko jedan milion djece bude uključeno u više milijardi dolara vrijedno tržište seksualnih usluga te eksploataciju djece putem informaciono-komunikacijskih tehnologija, onda svakako možemo reći da je stanje alarmantno i da zahtijeva poduzimanje konkretnih koraka kako na nivou politika i zakona, tako i praksi koji bi osigurali sprečavanje seksualnog iskorištavanja i eksploatacije djece.“

„Ono što je bitno naglasiti u diskusiji o uvođenju registra je da dostupnost podataka iz registra (svima ili samo određenim službama i institucijama), nije od presudnog značaja u ostvarivanju cilja koji se njegovim uspostavljanjem želi ostvariti. Ključno je da li su istim uspostavljene posebne mjere i obaveze prema počiniocima djela koji su ozbiljna prijetnja za djecu, njihov razvoj i odrastanje i da li se i kako sprovodi nadzor nad licima koja su počinila takva djela“, dodaje on.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.