Oglasi

Regionalni filmovi u utrci za Oscara

Hrvatski kandidat za Oscara je Ogrestin film "S one strane", a Srbija i BiH odluku o kandidatu donose u septembru.
Film "Ničija zemlja" Danisa Tanovića osvojio je OscaraEPA

Piše: Jasmin Agić

Za svaku kinematografiju proces kandidiranja filmova, koji će učestvovati u utrci za dobivanje Oscara, predstavlja jedinstvenu priliku da se jednogodišnja filmska produkcija umjetnički ocjeni, a odabrani kandidat stiče neformalni status najboljeg filmskog ostvarenja u državi. Kategorija najboljeg filma na stranom jeziku Američke filmske akademije posebna je na više načina, a najviše zbog činjenice da se u toj kategoriji takmiče filmovi snimani u zemljama koje njeguju tradiciju snimanja umjetničkih filmova.

Ovogodišnji hrvatski kandidat za nagradu Oscar je film S one strane režisera Zrinka Ogreste. Odabran od strane petnaestočlanog žirija Ogrestin film će se naći u konkurenciji sa filmovima iz cijeloga svijeta, a sama mogućnost da osvoji Oscara Ogrestinom filmu otvara sasvim novu perceptivnu perspektivu. To više nije samo običan film hrvatske kinematografije nego filmsko ostvarenje koje je prošlo ekspertsku analizu, a zatim potvrđeno kao djelo vrijedno međunarodne promocije.

Prestiž i adut za prodaju

Zrinko Ogresta odluku Hrvatskog društva filmskih djelatnika doživljava kao vrijedno strukovno priznanje podsjećajući kako je ovo njegov treći film koji ulazi u nominacijsku utrku za Oscara. Prirodno, ne gaji nikakve lažne iluzije o tome da njegov film može biti favorit ili čak osvojiti nagradu, ali kaže kako je dobra stvar u priči o nominaciji činjenica da će film sada postati mnogo „vidljiviji“ na međunarodnom filmskom tržištu. Podcrtava kako nominiranje za Oscara nije prvo priznanje filmu, koji je u sofisticiranim filmskim krugovima već prepoznat kao estetski zaokruženo i poetski snažano filmsko djelo.

„Moj film je nagrađen na nizu prestižnih festivala, što znači da posjeduje umjetničke kvalitete i posjeduje sposobnost da komunicira sa određenim tipom publike“, dodaje.

Iako je nominacijom za Oscara film dobio posebnu vrstu pažnje Ogresta kaže kako u umjetničkom vrednovanju ta činjenica nije od presudnog značaja, a kao mnogo važniju činjenicu ističe podatak da je film uvršten na listu od pedeset najboljih filmova godine Europske filmske akademije.

„Ta činjenica možda je čak i važnija u umjetničkom legitimiranju filma, jer poetikom, atmosferom i odnosom prema filmskoj građi europsko shvatanje filmske umjetnosti mnogo je bliže momje senzibilitetu nego američko“, pojašnjava Ogresta.

Ipak, priznaje da će nominacija pomoći filmu da se uspješnije promovira na međunarodnom tržištu, a njegov prodajni agent sada ima još jedan adut da film agresivnije promovira u zemljama koje uobičajeno ne zanimaju hrvatski filmovi. Ogresta otkriva kako su dogovoreni prikazivački uslovi u Kini, Bugarskoj, Rumuniji i zemljama Beneluksa, a prodaja filma italijanskim distributerima vjerovatno će biti lakša i jednostavnija, sada, kada je film postao hrvatski kandidat za Oscara.

Pet filmova u utrci

Izbor srbijanskog filma, koji će učestvovati u utrci za osvajanje Oscara, u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku, održat će se početkom sljedećeg mjeseca, a odluka stručnog odbora biće objavljena 2. septembra. Ove godine prijavljeno je pet filmova: Vlažnost Nikole Ljuce, Dnevnik mašinovođe Miloša Radovića, Dobra žena Mirjane Karanović, Igra u tami Juga Radivojevića i Isceljenje Ivana Jovića.

Sekretar Akademije filmske umetnosti i nauke, Mirko Beoković kaže da je začuđen što se ove godine prijavilo samo pet autora, sa svojim filmovima, s obzirom da je u protekloj godini snimljeno osamnaest filmova. S druge strane razumije odluku nekih režisera da ne učestvuju u izboru, jer ono što se traži od kandidata za Oscara jeste da se u filmu jasno prepozna umjetnička pismenost i dobro poznavanje filmske gramatike.

Akademija ima pravilnik koji primjenjuje svake godine tokom izbora, a članovi stručnog odbora uvijek su filmski profesionalci sa provjerenim kompetencijama. Ove godine odbor je sačinjen od devetnaest članova, a sistem ocjenjivanja je takav da niko ne zna kako su filmove ocjenili ostali članovi odbora. Ipak, ono što Beoković ističe kao konstantu jeste kontinuirani pad kvalitete filmova koji se prijavljuju u nominacijski proces, a tu pojavu objašnjava sa nedovoljnom umjetničkom ambicijom srbijanskih filmaša.

„Svim tim filmovima nešto fali, osjeća se da su na jedan umjetnički način necjeloviti. Nedostaje izvjestan umjetnički pogled na stvarnost filmskog sadržaja. Prirodno je da se prave revijalni ili komercijalni filmovi, ali svaka kinematografija počiva na razvoju umjetničkih filmova“ jasan je Beoković.

Kao svjedok filmskih zbivanja u bivšoj jugoslaviji primjećuje da su današnje, isparcelisane, kinematografije u svakom smislu nerazvijenije od nekadašnje kinematografije, koja je film shvatala kao ozbiljnu umjetnost i moćno propagandno sredstvo. Danas je cijeli filmski život pomalo zamro, a u mnogim segmentima filmske proizvodnje uočljiv je nedozvoljeni amaterizam. Dobri filmovi, odnosno oni koji će zadovoljiti savremene produkcijske standarde, odgovoriti ukusu publike i biti umjetnički relevantni u današnje vrijeme su eksces prije nego pravilo. Takvo stanje objašnjava nedostatkom sistemske skrbi o proizvodnji filmova i nedostatku origanalnih filmskih poetika, koje generiraju stvaranje filmova sa izraženom umjetničkom vrijednošću.

Samo jedan film

Bosna i Hercegovina se nalazi u najtežoj situaciji, jer je u protekloj godini, u toj zemlji, snimljen samo jedan film. Smrt u Sarajevu reditelja Danisa Tanovića već je osvojio nekoliko važnih međunarodnih priznanja, a najvažnija nagrada, kojom je film nagrađen, je Srebrni medvjed Berlinskog međunarodnog filmskog festivala.

Članica Udruženja filmskih radnika BiH, tijela koje bira bosanskohercegovačkog kandidata za Oscara, Elma Tataragić kaže da će proces nominacije biti završen do kraja septembra aludirajući kako će paradoksalna situacija u kojoj se Udruženje nalazi biti razriješeno na jedini mogući način, a to je nominiranjem filma Smrt u Sarajevu za nagradu Američke filmske akademije.

Svi filmovi iz regije, koji steknu status kandidata ispred svoje zemlje, ulaze u proces dodatnog odabira koji vrši Američka filmska akademija. Na kraju tog procesa ostat će pet filmova, a jedan od njih osvojit će nagradu Oscar za najbolji film sa neengleskog govornog područja. Jedini regionalni film koji je osvojio Oscara u navedenoj kategoriji bio je film Danisa Tanovića Ničija zemlja, dok je prošlogodišnji dobitnik nagrade film Saulov sin mađarskog reditelja Laszlo Nemesa.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.