Oglasi

Regija odlučuje o raspodjeli imovine SFRJ

Raspodjela 645,5 miliona dolara sa računa stranih banaka i nekretnina bivše države u fokusu su sastanka u Sarajevu.

rV3RjMijN3c

U Sarajevu se sastaje stalni zajednički odbor država sljedbenica bivše Jugoslavije, prvi put od 2009. godine. Raspodjela novčanih sredstava sa računa stranih banaka, ali i nekretnina nekadašnje zajedničke države, u fokusu su sastanka, javlja iz Sarajeva reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Države nasljednice sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ postigle su u Beču prije 14 godina, a na snagu je stupio 2004. godine. Podjela imovine precizirana je kroz sedam aneksa: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, finansijska potraživanja i dugovanja, arhiv, penzije, dugovanja i privatna svojina.

Zbog ove posljednje stavke, ulaganja u obrenovačku Termoelektranu, Hrvatska elektroprivreda tuži Elektroprivredu Srbije. Beogradska Jugobanka u stečaju, do poslovnih prostora širom Hrvatske želi doći tužeći Zagrebačku burzu i zagrebačku Privrednu banku. Obostrano, milionske tužbe su u igri.

Upozorenja iz BiH

Na drugu nelogičnost, ali i velikodušnost ka drugim zemljama, upozoravaju iz Bosne i Hercegovine.

"Svim zemljama sukcesorima omogućila [je] da uđu u posjed svoje imovine i izvršila obaveze iz sukcesije. Nažalost, one nisu odgovorile pozitivnim reciprocitetom i Bosna i Hercegovina je izigrana u ovoj priči", rekao je Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine.

Države nasljednice više zanimaju devizni računi na stranim bankama, odnosno iznos od 645,5 miliona dolara. Hrvatskoj pripada 23 posto te novčane mase, Sloveniji 16 posto, Bosni i Hercegovini 15,5 posto, Makedoniji sedam posto. Raspadom Savezne Republike Jugoslavije, Srbija je dobila udjel od skoro 36 posto, a Crna Gora nešto više od dva posto.

Ali, većeg dijela novca nema, upozorili su ranije iz Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine, odnosno nema 589 miliona dolara. Odgovor su tražili iz Beograda. U resoru koji vodi Vjekoslav Bevanda za sada su bez riječi.

"Gospodin Bevanda je koordinator ispred nas za te poslove, zatražio je tu informaciju, očekujemo da ćemo je dobiti, da će poslije sastanka pripremiti zvaničnu informaciju za Vijeće ministara", pojasnio je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Zvanična informacija dugo se čeka.

"Stalni zajednički odbor visokih predstavnika država nasljednica bivše SFRJ nije se sastajao od 2009. godine, odnosno šest godina. Odbor bi sada trebao zasjedati u Sarajevu, pao je dogovor", javlja Gagić.

Zvanično je ranije dogovorena podjela deviznih sredstava Narodne banke Jugoslavije u svijetu. Radi se o iznosu od 458 miliona dolara. Ili zlata u Bazelu. I to se dijelilo precizno matematički, kao i nekretnine.

Beograd se ne slaže

Od 123 diplomatsko-konzularna predstavništva Jugoslavije, 72 su podijeljena. Srbija ih je dobila 30, Hrvatska 18, Slovenija i Bosna i Hercegovina po 10, Makedonija četiri. Na čekanju je 51 nekretnina, u vrijednosti od 110 miliona dolara. Ali, iz Srbije je ranije poručeno da to neće ići lako.

"Beograd će tražiti reviziju pojedinih dogovora o diobi imovine. Napravljeni su na štetu Srbije", stav je zvaničnog Beograda.

No, oni koji su u ovom poslu kažu kako dio imovine nije na spisku za raspodjelu.

"Može se desiti ponovo da bude neki aneks sporazuma o raspodjeli tako da će se to popeti na 140 ili 150", kazao je Adnan Hadžikapetanović iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Tako bi se i nekretnine mogle dijeliti još godinama. Jer, države nasljednice o pitanjima sukcesije dogovaraju se isključivo konsenzusom.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.