Reforme ključne za ulazak Crne Gore u NATO

Provođenje reformi bit će ključno za odluku o pozivnici Crnoj Gori u članstvo NATO-a, rekao je na kraju dvodnevne posjete toj zemlji generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. 

Ponovio je da je napredak zemlje vidan, ističući reformu vojske i obavještajne službe. 

Posjeta generalnog sekretara  i 28 ambasadora zemalja članica NATO-a dio je procjene crnogorske spremnosti za priključenje Savezu.

Odluka o tome se očekuje u decembru, kada će ministri vanjskih poslova NATO-a razmatrati zahtjev Podgorice.

Obostrano su naglašene duboke i snažne veze.

Crna Gora je prepoznata kao lider regionalne saradnje, ali od nje – prije pozivnice za članstvo- ima još očekivanja.

”Crna Gora je već napravila veliki napredak u reformama, osobito u vladavini zakona. Pozivam vas da dalje jačate i potporu javnosti za članstvo. Puna provedba reformi je ključna. Znamo da to nije lak zadatak. Zahtijeva naporan rad. No, moguće ga je provesti, a Crna Gora čini ispravne korake”, rekao je Stoltenberg.

Premijer Crne Gore Milo Đukanović je rekao da je posjeta delegacije NATO-a bila veoma uspješna te da su održani razgovori  ”s kojih ja izlazim s puno optimizma da ćemo uspjeti ostvariti ono što je naš cilj te da ćemo predanim naporima i u narednim mjesecima doprinijeti lakšoj odluci, konsenzusu zemalja članica NATO saveza da Crna Gora uskoro, nadam se već u decembru, dobije poziv za članstvo”.

Građani podijeljeni

Crna Gora je svoj put u NATO počela još 2006. godine, nakon stjecanja nezavisnosti, ali građani te zemlje o ovom su pitanju godinama podijeljeni.

Dobijanje poziva za članstvo u NATO građane Crne Gore stavilo bi pred važan izbor. Historičar Šerbo Rastoder smatra mnogo manje historijski, koliko geopolitički.

“Sa stanovišta emocija, Crna Gora jeste bila vezana za Rusiju, do nivoa da je 1948. godine to bila jedna drama, možda najveća na ovim prostorima. Ali, sa stanovišta geopolitike, prosto procesi idu tako da sada nije stvar izbora da li ste za Istok ili Zapad, nego da li ste sposobni kao mali sistem, mala država, da se prilagodite globalnim kretanjima”, kaže Rastoder.

Uprkos činjenici da je NATO bombardirao Crnu Goru 1999. godine, ulazak u Alijansu Vlada ove zemlje stavila je visoko u agendu prioriteta. No, javnost nije tako jednoglasna. Oprečni su stavovi o pridruživanju Crne Gore NATO-u i tumačenju dobiti od mogućeg ulaska u ovaj savez.

“Šta će to da donese, nisam siguran, a mislim ni većina građana nije načisto, jer su prosto bile žrtve jednog medijskog ispiranja mozga, koje je išlo i sa strane Vlade, koja je podupirala ulazak u NATO, i sa strane protivnika, koji su isli povišenom retorikom. NATO nam neće donijeti rješenje naših najvećih društvenih problema i mislim da je tu glavna zamjena teza”, ističe kolumnista Brano Mandić.

“Prema posljednjem istraživanju javnosti, većina građana, odnosno 52 posto, podržala bi članstvo Crne Gore u NATO-u, dok bi protiv glasalo 46 procenata. Na eventualni referendum izašlo bi gotovo 70 posto, a čak 65 procenata anketiranih je ubijeđeno da bi pobijedila opcija za NATO”, izvijestila je iz Podgorice Al Jazeerina reporterka Milica Marinović.

Vasilije Dabanović, stanovnik Bara, jedan je od onih koji ne žele da Crna Gora bude dio Alijanse. Sjeća se bombardiranja, žrtava i zato je čvrsto protiv.

“Iz razloga što je to zločinačka organizacija, koja pravi ratove svuda po svijetu, milionske žrtve, ogromna razaranja. Crna Gora je vjekovni saveznik Rusije, samim tim mi smo ušli u konfrontaciju sa Rusijom, a mi ne želimo to, naravno, jer su oni naša braća po vjeri”, smatra Dabanović.

Državni interesi

Stanovnik Podgorice Veselin Luburić misli drugačije. Za njega ulazak u NATO znači ostvarenje brojnih državnih interesa.

“Pod jedan – po meni je to bezbjedonosni aspekt, pod dva – borba protiv terorizma, vi ste dio organizacije koja se na globalnom nivou bori protiv jedne takve pojave, sigurno će Crna Gora biti bezbjednija za investicije, privlačnija kao turistička destinacija”, zaključio je Luburić.

Zvanične odnose Crna Gora i NATO uspostavili su 2006. godine, kada je ova zemlja ušla u NATO program “Partnerstvo za mir”. Godine 2009. je primljena u Akcioni plan za članstvo (MAP), a od prošle godine primjenjuje peti nacionalni program intenziviranog i fokusiranog dijaloga s ovom vojnom alijansom.

Izvor: Al Jazeera