Referendumi mogu izmijeniti mapu Evrope

Ni Velika Britanija, ni Španija nisu uložile napore koordinirane iz centra države za formiranje nacionalnog identiteta (Getty Images)

Evropska javnost fokusirana je na ekonomsku krizu i potencijalni raspad eurozone, ali bi najavljeni referendumi o nezavisnosti Škotske i Katalonije mogli biti uvod u raspad dviju važnih članica Evropske unije (EU), navodi se u komentaru agencije Reuters.

Stranke iz Škotske i Katalonije, koje se zalažu za nezavisnost, pripremaju se za referendume sljedeće godine, a pojedini analitičari smatraju da bi to moglo ohrabriti i druge u Evropi da krenu tim putem.

Postoje dvije značajne razlike između ove dvije regije: Škotska je uvijek bila posmatrana kao posebna “zemlja” u sastavu Velike Britanije, dok se Katalonija poziva na samoupravu koja datira još iz Srednjeg vijeka.

Vlada britanskog premijera Davida Camerona pristala je sarađivati u pripremi referenduma u Škotskoj u jesen 2014. godine, iako se protivi otcjepljenju.

S druge strane, vlasti u Madridu objavile su da će se boriti protiv održavanja referenduma o otcjepljenju Katalonije, pozivajući se na Ustav.

Separatističke katalonske stranke zalažu se sa izjašnjavanje građana u vrijeme kada to budu učinili i Škoti.

Sličan naboj

Pojedini komentatori smatraju da će ove dvije kampanje “crpiti” snagu jedna iz druge u narednim mjesecima.

Svaka priča u sebi sadrži sličan emotivni naboj, praktične i ekonomske argumente, kao i frustracije zvaničnika iz centralnih organa vlasti.

Aktivisti koji se zalažu za nezavisnost Škotske i Katalonije naglašavaju da su njihove težnje dio šireg trenda.

Broj država u svijetu skoro se utrostručio od 1945. godine, nakon što su se afričke i azijske zemlje oslobodile kolonijalne uprave.

Raspadom Sovjetskog saveza formirana je grupa nezavisnih država širom istočne Evrope i centralne Azije.

U Briselu škotske i katalonske stranke već kuju neku vrstu saveza s flamanskim strankama iz Belgije, navodi Reuters.

“Globalni trend ide u ovom pravcu već neko vrijeme. Mnoge zemlje koje nisu bile nezavisne prije 20 godina sada su stekle nezavisnost i punopravne su članice EU-a”, izjavila je kabinetski sekretarka za vanjske poslove u škotskoj Vladi Fiona Hyslop.

Rastuća frustracija

Ni Velika Britanija, ni Španija nisu uložile napore koordinirane iz centra države za formiranje nacionalnog identiteta, kao što je učinjeno u Njemačkoj ili Italiji pod Bismarckom ili Garibaldijem, odnosno u Francuskoj pod Napoleonom.

Pogonsko gorivo za separatističke ciljeve je rastuća frustracija i odvojenost od centralnih vlasti u Londonu, Madridu i mnogim drugim glavnim gradovima, a ekonomska kriza samo pojačava ovakva osjećanja.

“Šta god da se desi, ovi pokreti će imati utjecaja. Bit će sve više poziva za prenos ovlaštenja sa centralne vlasti na regionalnu administraciju. To je djelimično rezultat krize, ali ima i drugih faktora: razvoj društvenih medija i šira rasprostranjenost nezadovoljstva statusom quo”, izjavio je analitičar za zapadnu Evropu iz konsultantske kuće Control Risks David Lea.

Debata koja se vodi u Evropi pažljivo se prati i u Rusiji i Kini, zbog mogućnosti da raspad velikih evropskih država pokrene separatističke težnje u ovim zemljama, navodi Reuters.

Bivša zvaničnica američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća Fiona Hill izjavila je da London i Madrid, kako se čini, ne shvataju značaj ovog pitanja u globalnom kontekstu.

“Govorimo o dvije najstarije države u Evropi. Jedan visoki zvaničnik sa Balkana pitao me je da li je ovo kraj koncepta multietničke države”, rekla je Reutersu Hill, šefica evropskog programa na Institutu Brookings u Washingtonu.

Izvor: Agencije