Referendum u Makedoniji: Alarm za buđenje ili truba za povlačenje

Ulice Makedonije nakon objave rezultata (EPA)

Predviđanja da će referendum u Makedoniji označiti završetak političke krize u kojoj se našla država posle potpisivanja dogovora o rešenju imena sa Grčkom, pokazali su se netačni. Rezultati referenduma će ipak, najverovatnije, samo produbiti i prolongirati krizu.  Sada će se pritisak pomeriti na političke partije u parlamentu, gde je, sudeći po izjavama lidera dveju najvećih partija, konsenzus prektično nemoguć. Sledeći korak koji je najavio Predsednik vlade Zaev, su parlamentarni izbori, u pokušaju da se na taj način obezbedi potrebna većina glasova za ratifikaciju ugovora. Ipak, i novi parlamentarni izbori će biti veliki gambit.

Rezultati referenduma su dvojaki – pokret ”bojkotiram”, kome se priklonila i najveća opoziciona partija VMRO DPMNE (samim pozivom da njihovi glasači ostanu kući), uspeo je da umanji odziv i napravi referendum tehnički neuspešnim.  Ipak, od onih koji su glasali, ogromna većina (91%), ili 600.000 glasača je odabrala usvajanje ugovora sa Grčkom i ulazak Makedonije u EU i NATO.  Pritom, to je najveći broj glasova koja je jedna politička ili ideološka koalicija ikad dobila u istoriji zemlje. 

Posle referenduma, oba lidera su odmah iscrtala svoje pozicije. Predsednik vlade Zaev je poručio da ovaj rezultat smatra gromoglasnim “da” za produžetak procesa ratifikacije ugovora, kao i političku podršku za njegovu partiju. Samim tim, zatražio je od svih političkih partija (misleći najpre na VMRO DPMNE), da ugovor čim pre ratifikuju u parlamentu.  Ukoliko se to ne desi, najavio je da će tražiti nove parlamentarne izbore, računajući da će ovih 600,000 glasova pretočiti u 2/3 osvojenih poslanika, koji bi zatim bili dovoljni za završetak ugovora za Grčkom i članstvo u NATO-u i početak pregovora za EU-om.  Mickovski je, sa druge strane, izjavio da je ovaj rezultat jasan poraz politike Zaeva, i da je narod poručio da odbacuje ugovor i projekat za brzi napredak u euroatlantskim integracijama.  Samim tim, najavio je i javno poručio svojim poslanicima, da taj ugovor ne ratifikuju po bilo koju cenu u parlamentu.

Rezultati otrežnjujući

Ovim dijametralnim pozicijama, Makedonija ulazi u dublju političku krizu.  Umesto da referendum posluži kao katarza i motiv za ujedinjenje građana oko jedne kauze, ipak su političke podele ostale i produbile se. Time je verovatnost da se postigne konsenzus u parlamentu postala minimalna, a rezultati eventualnih parlamentarnih izbora su postali neizvesni. Da situacija bude još komplikovanija, dvojaki rezultati referenduma su realno usporili proces ratifikacije, a podrška za ugovor u Grčkoj se umanjuje danom u dan, jer se južni sused kreće ka izborima sledeće godine. 

Kako se približavaju izbori u Grčkoj, tako će manje partije iz Tsiprasove koalicije postajati populističke u koketiranju sa glasačima. Zbog toga je rok za ratifikaciju ugovora, dogovoren između oba premijera, bio kraj ove godine.  Čak i ukoliko pretpostavimo da će Tsipras džentlmenskim razumevanjem odgoditi taj rok do kraja januara, ipak je taj rok za Makedoniju jedino dostižan ukoliko se partije nekim čudom dogovore za ustavne izmene i ratifikaciju ugovora u sledećih nekoliko dana.  To zasad izgleda namoguće.

Na kraju, možda je ovaj rezultat baš ono otrežnjenje koje će nedostajati partijama i elektoratu.  Mislim da će se sada, po prvi put, tek posle mogućnosti gubitka ove šanse, tek posle saznanja da je prihvatanje ugovora sa Grčkom jedini put ka EU i NATO-u, Makedonija realno suočiti sa nekoliko teških, ali istinitih situacija: da je izbor ovaj ugovor ili nema ugovora, zatim da ne postoji nikakva šansa da se napravi napredak ka EU i NATO-u bez ratifikacije, i, na kraju, da je ovo zaista zadnja šansa, da će interes međunarodne zajednice jenjavati ukoliko se na napravi pomak. Tako da će ovaj referendum biti ili alarm za buđenje, ili truba za povlačenje.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera