Oglasi

Redovi glasača u SAD-u: Quo vadis, America?

Radi se o izboru između Amerike koja će biti inkluzivna, šarolika i globalna i Amerike koja će biti ksenofobična, netolerantna i zatvorena.
Kamo ide Amerika će uveliko biti određeno ovim izborima, piše autorEPA

Ispred gradske biblioteke koja se nalazi izravno preko puta moga stana već dvije sedmice se svakodnevno proteže neprestani red glasača od jutra do navečer. To su rani glasači ili oni koji neće biti u mjestu stanovanja na dan izbora. Istovremeno, veliki broj Amerikanaca je do sada glasao poštom.

Na predsjedničkim izborima 2016. glasalo je oko 129 miliona glasača. U vrijeme pisanja ovoga eseja preko 85 miliona Amerikanaca je već glasalo putem pošte ili principom ranog glasanja. Zato nema sumnje da će izlaznost na izbore uveliko nadmašiti one od prije četiri godine. Samo u Texasu je do sada glasalo više ljudi nego na izborima 2016., a još imamo nekoliko dana do izbora, kao i sami dan izbora. Izlaznost bi, dakle, mogla biti i do 20-30 posto veća nego prije četiri godine. Ovdje treba uzeti u obzir i rast broja stanovništva, kao i glasača, tokom zadnje četiri godine, ali ta činjenica ne može sama po sebi objasniti ovako visok porast izlaznosti. Sada je već jasno da veliki broj Amerikanaca smatra ove izbore sudbonosnima i glasa u skladu s tim uvjerenjem. Ako se uzme u obzir da je većina glasala za demokratskog kandidata za predsjednika u četiri od zadnjih pet izbora, onda bi veća izlaznost trebala biti dobra vijest za Bidena.

U zadnjih nekoliko dana oba kandidata su pojačala kampanju u državama koje su na vagi: Florida, Pennsylvania, Arizona, Texas, Wisconsin, Michigan. Put ka Bijeloj Kući, sada je već to izgledno, vodi preko ovih država koje se označavaju kao battleground (bojište) ili swing states (na ljuljačci). U najboljem scenariju za Bidena, on dobiva većinu ili sve od ovih država i praktično pobjeđuje ogromnom većinom. Trumpov najbolji scenario podrazumijeva pobjedu u većini ovih država i skromnu pobjedu na izborima. Pitanje je šta će se desiti ako ishod bude neizvjestan ili sa malom razlikom između kandidata.

Mnogi vjeruju da bi ovo moglo dovesti do ustavne krize, pa možda čak i nereda. Stoga je imenovanje sutkinje Barrett u Vrhovni Sud bilo jako bitno za republikance, jer ako se ova institucija uključi u donošenje suda o izborima mnogi vjeruju da će presuditi u korist Trumpa zbog trenutnog sastava ovoga suda u kojem je šest sudaca i sutkinja konzervativnog opredjeljenja (pro-republikanci) naspram tri koji se smatraju liberalnim (pro-demokrate). Prema skorim izvještajima, Amerikanci su kupili 17 miliona komada vatrenog oružja tokom prvih devet mjeseci ove godine, što je više nego i u jednoj čitavoj godini do sada. Prema nekim analizama većina njih su novi vlasnici koji po prvi put kupuju oružje. Ovako naoružana Amerika sa dobrom dozom nervoze očekuje rezultate predsjedničkih izbora.

Opći izbori u Americi

No, predsjednički izbori su samo dijelom općih izbora u Americi. Na glasačkim listićima su i svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, jedna trećina sjedišta u Senatu, i jedanaest guvernera saveznih država. Prema američkom ustavu, izbori za Predstavnički dom se dešavaju svake dvije godine, a u istom periodu se bira i jedna trećina Senata. Dakle, zastupnici u Predstavničkom domu služe mandat od dvije godine, dok senatori ostaju na funkciji šest godina. Time se istovremeno osigurava kontinuitet i promjena. Demokrate trenutno imaju većinu u Predstavničkom domu i svi pokazatelji ukazuju da će tako i ostati. Republikanci trenutno kontroliraju Senat ali ankete pokazuju da bi demokrate mogle dobiti veliku većinu izbora za ovo zakonodavno tijelo i time preokrenuti većinu.

U najboljem scenariju za demokrate, Biden dobija predsjedničke izbore i demokrate imaju većinu u oba doma američkog Kongresa, što bi olakšalo njihovu zakonodavnu agendu i omogućilo da ustroje Ameriku prema svom ukusu. U slučaju da Trump pobijedi, a demokrate dobiju većinu u oba doma doći će do zastoja političkog sistema jer će obje strane praktično imati veto na zakonodavstvo. Naime, nakon što zakon bude usvojen u oba doma američkog Kongresa isti ide na potpis predsjedniku. Ukoliko predsjednik ne potpiše taj zakon isti se vraća u oba doma na doradu. Ovo se može nastaviti u nedogled. Konačni izgled ovih permutacija će uveliko obilježiti narednih nekoliko godina američke politike.

Bitne teme o kojima se ne priča

Koliko su bitne teme koje oba kandidata oslovljavaju tokom kampanje, toliko je i bitno ono o čemu vrlo malo ili skoro nikako govore. Tu se prije svega radi o američkoj spoljnoj politici. Za državu koja još uvijek jeste jedina supersila sa najmoćnijom vojnom mašinom i bazama širom svijeta, uistinu je nevjerovatno koliko se malo govori o spoljnoj politici. Na prethodnim predsjedničkim izborima kandidati su obično govorili o ulozi Amerike u svijetu, savezništvima, politici prema Bliskom Istoku, borbi protiv terorizma, svjetskoj trgovini, globalizaciji, i sličnim temama. Sada su ta pitanja u drugom planu. Jedan od izuzetaka su Bidenova pismena izjava po pitanju Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova. Mnogi su to protumačili kao kontinuitet njegove politike podrške ovim državama, ali i borbu za glasove dijaspore iz ovih zemalja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Trumpov izolacionizam i fokus na domaća pitanja su skoro skinuli spoljnu politiku sa dnevnoga reda. To ne znači da Amerika nije aktivna na globalnom planu. Ona i dalje održava strateške saveze, učestvuje (čak i u većoj mjeri) u NATO vježbama, pokušava spriječiti prodor Kine, radi na priznanju Izraela od strane arapskih država i naravno održava svoje vojno prisustvo širom svijeta. Međutim, o tome se trenutno ne razgovara tokom kampanja. Konflikt u Nagorno-Karabahu, koji se dešavao u vrijeme održavanja  predsjedničkih debata, skoro da nije ni spomenut. Trump je uveliko povukao američke snage iz Sirije i Afganistana. Mnogi su tokom zadnjih dvadesetak godina zagovarali i navijali za smanjenje američkog intervencionizma i uticaja. Nakon što se to desilo, stvoren je vakuum u koji su uplivale Kina, Rusija, Turska i druge sile. Kako kaže poznata američka krilatica, „budi oprezan sa onim što želiš, mogao bi upravo to i dobiti.“

Druga bitna tema koja je dobila vrlo malo pažnje tokom kampanje je obrazovanje. Tokom prethodnih kampanja kandidati su obično iznosili ambiciozne planove po pitanju reforme američkog školstva. To je izostalo ovaj put. Što je začuđujuće je da se ovo dešava tokom COVID pandemije kada obrazovni sistem u Americi, kao i širom svijeta, trpi najveće promjene u skorijoj historiji. Prebacivanje na online nastavu, psihološki teret koji djeca, nastavno osoblje i roditelji trpe zbog toga, prikladnost nastavnih planova i pedagoških pristupa ovom novom vidu obrazovanja, kao i pristup brzom internetu – sve su ovo izuzetno bitne teme o kojima su kandidati vrlo malo govorili.

Visokoškolsko obrazovanje, koje je jedna od kruna američkog društva, trenutno počinje prolaziti kroz duboku krizu koja će biti još dublja kada posljedice pandemije postanu još jasnije. Mnogi univerziteti će pretrpjeti ozbiljnu finansijsku krizu, dok će drugi morati staviti ključ u bravu. Neka predviđanja govore da bi do 200 manjih privatnih koledža moglo pretrpjeti gašenje u narednih nekoliko godina. Odlazak na koledž ili univerzitet (u principu je mala razlika između ova dva pojma) je jedan od najvažnijih događaja u životu mladog Amerikanca ili Amerikanke. U zadnja dva desetljeća, pod pritiskom neoliberalne ekonomije i kao posljedica korporatizacije visokog školstva, cijena pohađanja univerziteta se umnogostručila. Na elitnim univerzitetima cijena jedne godine školovanja prelazi 50 hiljada dolara. Iako studenti često dobiju popust i školarine, cijena je i dalje nedostižna velikom broju Amerikanaca. Zbog ovoga, ogromna većina studenata uzima kredite kako bi išla na univerzitet, a zatim iste otplaćuju desetljećima. Studentski dug je trenutno druga najveća stavka ličnog dugovanja, odmah nakon kredita za stanovanje. Oba kandidata imaju planove kako restrukturirati studentski dug, ali rijetko govore o tome.

Radikalizacija republikanske partije

Stiče se utisak da je Trump nametnuo ton tokom čitave kampanje i da se uglavnom raspravljalo o pitanjima koja su njegov prioritet: zdravtsvo (jer želi dokinuti Obamacare), imigracija (jer želi usporiti useljavanje nebjelačkog stanovništva), red i zakon (jer nastoji prikazati sebe kao nekoga ko zavodi red, a Bidena kao agenta haosa). U normalnom okolnostima, kao i zbog činjenice da se već nalazi na položaju predsjednika, to bi bilo dovoljno da pobijedi. No, Trump i dalje ima ozbiljne teškoće kod većine američkog stanovništva zbog katastrofalnog mandata, kao i njegove ličnosti. Većina Amerikanaca, njih 53 posto, ne odobrava njegov rad, dok je samo oko 43 posto zadovoljno njim. Nema sumnje da je bjelački nacionalizam postao glavna Trumpova platforma oko koje okuplja određeni dio bjelačkog stanovništva koji se boji za svoju dominantnu poziciju u društvu, kao i razne nacionalističke i rasističke grupe i pokrete. Međutim, kako Amerika postaje sve više šarolika i pluralistična, tako i ova platforma ne može osigurati većinu glasova.

Što je više zabrinjavajuće i što može imati dugotrajniji efekt je da je Trump stavio republikansku partiju pod svoju potpunu kontrolu i da je njegov program sada postao zvanični program te stranke. Ovo se neće promijeniti eventualnim Trumpovim porazom. Umjereni lideri te stranke, kao što je bio senator McCain, zatim Mitt Romney, pa čak i braća Bush, su sada potpuno marginalizirani. Mnogi od njih su izjavili da će glasati za Bidena. Zapravo, može se očekivati da će, u slučaju da Trump izgubi, republikanci još više skrenuti udesno, odnosno postati još radikalniji. Rani prikazi toga se mogu vidjeti tokom njegove kampanje gdje većina ne nosi maske, iako je situacija sa COVID-om izuzetno ozbiljna, gdje ismijava doktore, poziva na hapšenje Bidena zbog navodne korupcije, podriva legitimitet izbora, a često i poziva na nasilje i pokazivanje sile.

Kamo ideš, Amerika?

Da se vratimo na naslov ovoga teksta i pokušamo razlučiti šta bi se moglo desiti na izborima i kakve posljedice bi to moglo imati na američko društvo i politiku. Mnogi su nakon Trumpovog izbora prije četiri godine predviđali da će Amerika otići u nepovrat, da će Trump uvesti diktaturu i započeti urušavanje demokratskog sistema. Bez obzira na sve negativne posljedice njegovog mandata taj najgori scenario se nije desio. Amerika je i dalje jedna robusna demokratija, sa svim nedostacima i kontradikcijama koje su je uvijek krasile i koje se javljaju s vremena na vrijeme u različitim oblicima.

U zadnjih nekoliko godina je objavljeno više knjiga na temu slabljenja demokratije širom svijeta. Naime, od 1970-ih naovamo došlo je do „trećeg vala demokratizacije“, kako je to nazvao preminuli američki politolog Samuel Huntington. Taj se val pojačao nakon pada komunizma u istočnoj Evropi. Činilo se da je demokratija u nezaustavljivom maršu što je ponukalo Francis Fukuyamu da napiše svoju čuvenu i kontroverznu knjigu o kraju historije. Taj se proces nastavio sve do zadnjeg desetljeća kada je doživio značajan slom tokom arapskog proljeća. Istovremeno, širom Evrope dolazi do rasta desničarskih partija koje često vraćaju kazaljke demokratskog sata unazad, kao što je slučaj u Mađarskoj, Poljskoj, Italiji, pa i Austriji. Autoritarni lideri tipa Putina i Erdogana još ojačavaju. U ovakvim okolnostima je Trump postao predsjednik. Za razliku od prethodnih američkih lidera koji su bar deklarativno uvijek stajali uz demokratiju i ljudska prava, Trump se najbolje osjeća u društvu državnika kao što su Putin, Orban ili Kim Jong Un. Ovim postupcima daje podršku autoritarnim liderima i podriva demokratiju širom svijeta.

Knjige koje sam pomenuo su pisali renomirani američki politolozi, državnici i novinari. Levitsky i Ziblatt, profesori politologije na Harvardu, su u svojoj skoro objavljenoj knjizi Kako umiru demokratije – a koja se temelji na dvadesetogodišnjem izučavanju slamanja demokratije u Evropi i Južnoj Americi – došli do zaključka da demokratija umire tiho, postepeno. Oni vide snažne paralele između tih slučajeva i onoga što se trenutno dešava u Americi. Ova dva autora su identificirala četiri ključna indikatora autoritarnog ponašanja i zaključila da se kod Trumpa nalaze sva četiri: odbacivanje (ili slaba privrženost) demokratskim pravilima igre, nijekanje legitimnosti političkim protivnicima, toleriranje nasilja ili poziv na isti i spremnost da se umanje građanska prava protivnika i medija.

Istovremeno, ovo je pogodan momenat za demokratski preporod. Otkako je Trump dobio mandat došlo je do široke mobilizacije unutar jako živog američkog civilnog društva. Naprimjer, iako je Trump radio na usvajanju zabrane useljavanja muslimana u Ameriku, došlo je do paradoksa da je to zapravo lansiralo američke muslimane u sami centar američke politike i društva. Skoro svaka nova reklama renomiranih brendova uključuje slike muslimana, često i žena sa maramom. Dok neki to smatraju komercijalizacijom muslimana, ne može se poreći da je biti musliman sada postalo mainstream, sastavnim dijelom američkog društva. Muslimani se sve češće viđaju na velikom ekranu i u televizijskim serijama, ne u tradicionalnim ulogama terorista nego u pozitivnom svijetlu. Dvije muslimanke, od kojih jedna nosi maramu, su izabrane u Predstavnički dom Kongresa. Keith Ellison, prvi američki kongresmen musliman, je sada državni tužitelj u Minnesoti. Takvih primjera je napretek.

Kamo ide Amerika će uveliko biti određeno ovim izborima. To ne znači da će ishod izbora neminovno odrediti konačnu sudbinu ove fascinantne demokratije. Što možemo reći, međutim, je da se vrlo jasno radi o izboru između Amerike koja će biti inkluzivna, šarolika i globalna ili Amerike koja će biti ksenofobična, netolerantna i zatvorena. Biden nije idealan kandidat, jer ima mnogo svojih nedostataka. No, u poređenju sa Trumpom jasno je koju od dvije vizije zastupa.

Za kraj, slijedi jedna oprezna prognoza. Obzirom na sve ankete i istraživanja javnog mnijenja, velika je vjerovatnoća da će Biden biti izabran za predsjednika, a demokrate zadržati većinu u Predstavničkom domu. Imaju i dobru šansu da osvoje Senat. Ako se to desi, Amerika će ponovo krenuti u smjeru veće demokratije i ljudskih prava, što od nje kao svjetskog lidera mnogi i očekuju. To neće zaustaviti još veću polarizaciju unutar američkog društva, koja je izgledna. Ali će bar momentalno zaustaviti opasne predznake koji bi Ameriku mogli odvesti u neizvjesnu, pa čak i nasilnu, budućnost.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.